Tradicija sa Peštera

Surova klima na Pešterskoj visoravni sa dugim, snežnim zimama i kratkim žarkim letima idealna je za sjeničku pramenku - ovcu koja je zaštitni znak ovog područja.

A samo sa ovog područja Srbija bi mogla da zaštiti geografsko poreklo nekoliko proizvoda poput sjeničkog sira, sjeničke goveđe pršute i ovčje stjelje i tako ih plasira na tržište sa znatno većom cenom. Ali taj put je za Srbiju još uvek težak i dug i dok naša zemlja to ne uradi upoznaćemo vas sa kakvim blagom raspolažemo.

Ovo je priča o sjeničkom siru u koji se slila sva priroda Peštera, voda, vazduh, vetrovi , trava, aromatično bilje i još mnogo toga.

Iako tajna pripreme više ne postoji jer su genetičari davno otkrili misterioznu igru mikroorganizama ovakav sir može da se napravi samo na Pešterskoj visoravni i u Sjenici. A kad se napravi čuva se u drvenim kačicama ili u trapovima koji postoje više od pola veka i u kojima se sir nikada ne kvari.

U Evropskoj uniji proizvodi sa zaštićenim geografskim poreklom imaju 80% veću cenu od standardnih i smatraju se pokretačem ekonomije i turzma regiona iz koga potiču. I dok je u Italiji samo u toku 2003. godine njihov promet iznosio oko 8 milijardi evra a uposlio je oko 350.000 ljudi pešterski sir teško odlazi dalje od Sjenice. Iako se svi dive njegovom ukusu obično završava na trpezama onih koji ga prave ili njihovih rođaka i prijatelja.

Urednik: Aleksandra Šarković

 

broj komentara 0 pošalji komentar