Čitaj mi!

TV prozor

Muzički život Petra Tanasijevića, drugi deo

Devedeset godina od rođenja - Petar Tanasijević, pevač, tekstopisac i kompozitor (Smederevska Palanka, 13. jun 1932 - Beograd, 13. maj 2016)

Ruža za sva vremena, serije Dok je sveta i veka. Ovo je drugi deo muzičkog portreta Petra Tanasijevića. Kompozitor i tekstopisac novih pesama u duhu narodnog melosa, prvu pesmu "Divlje ruže" napisao je kao dečak. Kasnije, napisao je i pesmu "Bele ruže". Međutim, jedna ruža ostaće zapamćena za sva vremena. Pesma "Jutros mi je ruža procvetala" zasigurno je najznačajnija pesma u muzičkom stvaralaštvu Petra Tanasijevića. Ovu pesmu snimilo je preko 20 izvođača, a neizostavna je i danas u repertoaru svakog pevača narodne muzike. Nastala je 1959. godine i odmah postala u narodu veoma popularna, pa su mnogi mislili da će svaka naredna pesma koju Petar napiše biti u njenoj senci. Međutim, vrlo brzo nastaje pesma "Od izvora dva putića" koja dokazuje da će mnoge pesme Petra Tanasijevića ostati za sva vremena. Odakle je dobijao ideje za pisanje tekstova, kako je počela njegova saradnja sa Lepom Lukić, ko je zaslužan što su muzički urednici Radio Beograda sedamdesetih počeli da prihvataju novokomponovanu muziku, kako je tražio pevačice za seriju "Kamiondžije" i zašto danas više nema kvalitetnih pesama govoriće nam Petar u ovoj emisiji, a čućemo njegove najpopularnije pesme: "Jutros mi je ruža procvetala", "Od izvora dva putića", "Šumadijo, zelena livado", "Pevam i tugujem", "Oj, meseče zvezdo sjajna", "Divlje ruže", "Ne živi se hiljadu godina" i druge.

- Učesnici: Petar Tanasijević, sagovornik Sandra Milošević
- Scenarista i voditelj Sandra Milošević, snimatelj Milena Jekić, organizator Gordana Grdanović, AVID montažer Ana Đurković, montažer-realizator Branislava Teodosić, urednik Bojana Andrić
- Snimano 16.07.2012, premijerno emitovano u "Trezoru" 23.11.2012, reprizirano 09.01.2013, 30.12.2014 (RTS SAT), 05.08.20016, 07.01.2021 (RTS Kolo), 04.06.2021; Redakcija za istoriografiju

Petak, 24.06.2022. na RTS SVET u 1 sat posle ponoći

Stota epizoda serije "Vreme televizije" koja je govori o istoriji Televizije Beograd od 1958. do 1991. godine

Sportski program, drugi deo, 100. epizoda - Serija Vreme televizije završava svedočenje o ovoj vrsti programa u periodu od 1987. zaključno sa 1991. godinom. Ni sport tada nisu mimoišle negativne pojave karakteristične za tadašnje jugoslovensko društvo, pa je programski cilj bio, "praćenje poremećenih društvenih odnosa u sportu". Tako je 1989. godine uveden ponedeljkom u Dnevniku stalni komentar o društvenim pojavama u sportu. Inače, sami sportski događaji i zbivanja oko njih često su imali dramatične i neočekivane obrtaje. Reporteri sportskog programa bili su njihovi neposredni svedoci. Takav je slučaj tuča posle derbi utakmice prvenstva Jugoslavije u rukometu između Pelistera i Metaloplastike u Bitolju 1988. godine. Veoma je zapaženo angažovanje sportskog programa u praćenju Beogradskog maratona počev od 1988. godine do naših dana. Sa rastom ovog masovnog i viševidnog takmičenja, čija je glavna trka od početnog polumaratona prerasla u puni maraton, povećavale su se obaveze Televizije Beograd. Počelo se reportažama da bi se kasnije obezbedili direktni prenosi. Realizacija prenosa sportskih događaja i reportaža o tim događajima, kao i stalnih i posebnih emisija sportskog programa, zahtevala je izuzetne napore svih delova redakcije i svih saradnika. Organizovanje rada redakcije i procesa koje prate realizaciju imali su značajnu ulogu za uspešno funkcionisanje programa. Kraj ovog perioda, u kojem je počeo raspad Jugoslavije, obeležen je velikim uspesima jugoslovenskog sporta. Košarkaška reprezentacija Jugoslavije osvojila je prvenstvo sveta u Argentini. Ostao je zapamćen Vlade Divac sa jugoslovenskom zastavom kada je već bilo izvesno da Jugoslavije više neće biti. U to vreme fudbalska reprezentacija Jugoslavije kvalifikovala se za završnicu Evropskog prvenstva u fudbalu, koju je očekivala s velikim nadama. Međutim, učešće naše reprezentacije je sprečeno zbog već poodmaklog procesa raspada Jugoslavije. Prvenstvo Evrope osvojila je Danska, koja u našoj grupi nije uspela u kvalifikacijama, ali je pozvana da zameni našu repzentaciju na završnom takmičenju. Ako je sprečena jugoslovenska fudbalska reprezentacija da učestvuje na prvenstvu Evrope, niko nije mogao sprečiti "Crvenu zvezdu" u pohodu za osvajanje Kupa evropskih šampiona u fudbalu i titule klubskog prvaka sveta. Sportski program je pratio taj dramatični pohod "Crvene zvezde" u čitavom njegovom toku. Pored direktnih prenosa izuzetne dramatike, inventivno su pripremane i specijalne emisije i programi o "Crvenoj zvezdi" i njenom podvigu. Ostaće zapamćena i emisija koja je pratila veselje fudbalera "Crvene zvezde" posle osvajanja Kupa evropskih šampiona u fudbalu pobedom nad Olimpikom u Bariju. Prizorima oduševljenja fudbalera Crvene zvezde okončavamo Peti ciklus serije Vreme televizije. Uslediće vreme razaranja, od kojeg neće biti pošteđena ni Televizija Beograd, tada već u sastavu Radio-televizije Srbije. Pod NATO bombama 1999. godine izgubiće život 16 radnika Televizije Beograd, a biće razoren i deo produkciono-emisionog centra u Abardarevoj. Slične sudbine će biti Televizija Novi Sad i Televizija Priština, ali tamo neće biti ljudskih žrtava. Zgrada Televizije Novi Sad biće u celini razorena pod udarima NATO bombardera. Televizija Priština iščeznuće nešto kasnije u požaru u oktobru 1999. godine. Ali, to je već vreme Radio-televizije Srbije. Ovom epizodom završen je deo petog ciklusa serije Vreme televizije, a u toku je završna montaža i obrada četiri epizode koje se odnose na istoriju Trećeg kanala, koji je počeo sa radom 1. jula 1989, a prestao da postoji u ponoć 4. maja 2006. godine.

- Učesnici: reporter-komentator Srđan Knežević, reditelj Veselin Grozdanić, rukovodilac Odeljenja produkcije Sportske redakcije Svetozar Mićunović, urednik Sportske redakcije Milojko Pantić
- Scenarista dr Miroslav Savićević; urednici dr Miroslav Savićević i Vesna Došen; voditelj Mića Orlović; reditelj Nikola Lorencin
- Premijerno emitovano 19.02.2012, Redakcija za istoriografiju, urednik Bojana Andrić; reprizirano u "Trezoru" 19.06.2013, 27.05.2015 (RTS SAT)