Trezor: Zadužbinari

Uz pionire, veterane i darodavace, ustanovili smo novu kategoriju, a to su Zadužbinari. Zadužbinari televizije nisu bili u radnom odnosu u televiziji, ali se po svom entuzijazmu i ostvarenjima, ubrajaju u graditelje Televizije Beograd, danas Televizije Srbije. Ove nedelje predstavljamo dvojicu takvih pregalaca.

Luka Radoja iz 2012. i 1992. godine

Luka Radoja rođen je 1939. u Glamoču. Po struci je doktor biotehničkih nauka. Prvi posao je bio u IMT-u, kasnije u Institutu za primenu nauke u poljoprivredi, deset godina je predavač na Poljoprivrednom fakultetu u Istočnom Sarajevu, ali je najduže stručni saradnik i konsultant za poljoprivredu u Televiziji Beograd, danas Televiziji Srbije. U televizijski svet uveo ga je Zaharije Trnavčević, 1969. godine. Radio je u serijama Znanje imanje i Selo bez seljaka, samostalno je uradio i šest emisija o zemljoradnji, bio saradnik i Naučnog programa, radio je priloge za TV dnevnik... Autor je više naučnih radova i knjiga iz agrarne oblasti. Dobitnik je "Nagrade za životno delo" koju dodeljuje Udruženje novinara za selo i poljoprivredu i "Plakete za doprinos selu" od Centra za sociologiju sela. Član je Nacionalnog tima za preporod sela Srbije. Ove godine Luka Radoja obeležava 80 godina života i 50 godina od prvog priloga za Televiziju Beograd. I dalje je stalni član televizijske ekipe serije Znanje imanje koju sada urednički vodi Jasmina Nikitović Stojičić.

Knjiga ispod noža - prisustvujemo u Štampariji "Draslar partner" izlasku poslednjih tabaka knjige Luke Radoja Majstor poljoprivrede i razgovori se odvijaju dok svuda oko nas sve mašine i svi radnici obavljaju poslednje radove na Lukinoj novoj knjizi; prihvataju tabake, seku, slažu, koriče, opsecaju i prvi primerak knjige koja i u bukvalnom smislu izlazi ispod noža, predaju autoru, a drugi televizijskoj ekipi.  Ovaj udžbenik, za mlade poljoprivrednike, uči ih kako da pravilno primene nauku u poljoprivredi. "Trudio sam se, kaže Luka Radoja, da pomognem da sazna šta je zemljište, da neproduktivna zemljišta popravi i  kasnije pravilno koristi a produktivna sačuva od propasti; da se pravilno služi alatom, tj. poljoprivrednom mehanizacijom, da se ne povredi, da sazna šta su hranila za biljke... Dakle, ovde je sabrano znanje iz mnogih naučnih dela, časopisa i mog ličnog iskustava." I evo još jednog citata: "U istoriji ljudskog roda zapisano je: ko go je radio u poljoprivredi i nije se obogatio i neće. Našeg zemljoradnika bogatstvo čeka u narednoj sezoni, pa mu stalno izmiče i nikad neće biti bogat. Ali ima li ikakvu prednost na nas varošane? Ja kažem da ima: duže živi, manje boluje i lakše umire. To mu je prednost"

- Učesnici: Jaroslav Draslar, direktor štamparije; Miško Subotić, direktor Centra za unapređenje životnih aktivnosti; dr Luka Radoja, autor knjige Majstor poljoprivrede; Lazar Radusinović, ofset mašinista; Rajka Tomić, mašina za sečenje i obrezivanje knjige; Tamara Srdić, tul mašina (šivenje knjige); Branko Paunović, falc mašina (šivenje tabaka); sagovornik Bojana Andrić
- Urednik istraživač Vesna Došen, snimatelj Božidar Loos, asistent Dalibor Stanković, snimatelj zvuka Dragan Ušendić, rasvetljivač Zoran Đorđević, saradnik-snimatelj Milena Jekić, organizator Gordana Grdanović, grafička obrada Milena Marković, montažer Aleksandar Andrijevski, autor Bojana Andrić
- Snimano 13. decembra 1912, premijerno emitovanje; Redakcija za istoriografiju

Luka Radoja savremeni narodni učitelj, Naučni intervju - Nagli procvat svih nauka možda se primenom najviše odrazio u poljoprivredi. Mašine raznih namena ulaze u njive i voćnjake, a u rečnik poljoprivrednih proizvođača potpuno nove reči. Poslovična istina nema hleba bez motike preokrenula se u nema hleba bez nauke ili nema hleba bez hemije. Između stare i nove poslovice stoji Luka Radoja, tragač za merom, tumač komplikovanog. Bezmalo četvrt veka govori sa ekrana, po salama seoskim, na njivama, svud gde je pitan ili gde ima šta da pita. A zapravo uvek govori isto. Priroda nam stoji na raspolaganju ali moramo je koristiti tako da joj pomažemo da nam pomogne. Luka Radoja navodi principe svog rada: "1) ono što je ostavio Vuk Karadžić u nasleđe kada je kazao da svi oni ljudi koji znaju više treba da idu u narod i uče ga boljitku. Nema svetlije dužnosti od te. Ja tu dužnost sam pokušao da obavim a to seljaci Srbije znaju. 2) Učeći ih kako treba da rade razmišljao sam kako da te alate, sa kojima rade, napravim boljim, da utroše manje vremena truda i energije. 3) Učim ih kako ćemo povećati prinos a da ne narušimo biološku ravnotežu u prirodi, da ostavimo prostora da gajimo i šume, livade i pašnjake. Da budemo radosni učesnici u životu a ne mučenici."

- Učesnici: narodni učitelj Luka Radoja, sagovornik i urednik Verosava Tadić
- Milena Stojićević, Milija Ivanović, Sofija Trifunović Čizmić, Nenad Kamidžorac, Mirko Mihajlović, Loreta Vukotić, Aleksandar Andolšek, Dragana Kaucki, Sreten Stanojević, Mile Bojić, Vera Stojanović
- Proizvedeno 1992, Redakcija naučnog programa

broj komentara 0 pošalji komentar