Nauka 50: Čovek

"Čovek je u izvesnom smislu mikrokosmos kosmosa, zato objašnjenje čoveka vodi objašnjenju kosmosa", smatra filozof Dejvid Bom? Zbog čega Martin Hajdeger opominje da je čovek biće okrenuto smrti? Zvuče li apokaliptično reči Stivena Hokinga da će ljudi iščeznuti? Hoće li genetski usavršeni čovek lakše opstati u budućim nepovoljnim uslovima? Da li je mudro usavršavati čoveka da bude srećniji i dugovečniji?

Pedeset ni po čemu nije osobit broj, ali nije ni nezanimljiv. Pitagorejci ga nisu slavili, iako su brojevima pripisivali božanska svojstva. Ni savremeni matematičari ga ne izdvajaju. Deljiv je sa 1, 2, 5, 10, 25 i sa samim sobom, rimski se piše kao veliko latinično slovo L, u računarskom ili digitalnom obliku to je niz od 110010, u "Kabali" postoji 50 kapija mudrosti i 50 kapija nečistoće, u religiji - pa i u svakodnevnom životu - obeležava veliki jubilej, u procentima označava savršenu polovinu, u fizici je jedan od sedam "magičnih brojeva" koji predstavljaju zbir izuzetno čvrsto povezanih protona ili neutrona u jezgru atoma, a u hemiji je to atomski broj kalaja. U sledećim sedmicama naši sagovornici razotkriće vam šta svaki od navedenih pojmova oličava u duhu najnovijih naučnih saznanja i u svetlu najdrevnijih tumačenja.

U ovoj epizodi "Nauke 50" autor serije Stanko Stojiljković razgovara sa prof. dr Slobodanom Kanjevcem.

Svaki čovek po prirodi teži znanju. Zato i jeste biće sposobno da živi u društvu, jer od živih bića jedino čovek ima razum. O čoveku kao jedinki u emisiji govori nam profesor doktor Slobodan Kanjevac predsednik Srpskog filozofskog društva, i profesor filozofije.

Autor serije: Stanko Stojiljković
Urednik serije: Aleksandra Daničić
Montaža: Vladimir Jović
Režija: Milica Mitrović

broj komentara 0 pošalji komentar