Trezor: Na današnji dan 1966. prestalo eksperimentalno i počelo redovno emitovanje programa u JRT mreži

Eksperimenti naše televizije, Prilog o godini 1966, Svetionici, Televizija u bojama i Afera nedužne Anabele

Eksperimenti naše televizije - Od 1956. do 1966. televizija u Jugoslaviji bila je eksperimentalna, evo nekoliko datuma kada su ti eksperimenti sa novim medijem počinjali: 29. novembra 1956. počeo je eksperimentalni programa TV Zagreb;

23. avgusta 1958. početak je eksperimentalnog programa TV Beograd; 11. oktobra iste godine, počelo je emitovanje eksperimentalnog programa TV Ljubljana, a 28. novembra svečanom akademijom povodom Dana Republike koja je direktno prenošena iz Narodnog pozorišta u Beogradu Televizijski studiji u Beogradu, Zagrebu i Ljubljani  pokreću  zajednički Jugoslovenski eksperimentalni televizijski program. Narednih nekoliko godina eksperimenti su takoreći svakodnevna pojava, a izdvajamo dva zanimljiva iz studija Televizije Beograd: 29. maja 1961. počela (eksperimentalna) poslepodnevna razmena vesti sa Evrovizijom; 1. januara 1962. Dnevnik je produžen sa 15 na 20 minuta, a uvedeno je (eksperimentalno) drugo izdanje TV dnevnika (današnji Dnevnik 3). Konačno, 14. maja 1966. Upravni odbor JRT, zaključuje da su se stekli i tehnički i programski uslovi za prelazak sa eksperimentalnog na redovno emitovanje TV programa u Jugoslaviji. Na današnji dan, 15. maja 1966. skinuta je oznaka "eksperimentalni program" sa generalnog telopa koji je označavao početak dnevnog programa i time je početalo emitovanje redovnog programa Jugoslovenske radio-televizije, a s tim i svih njenih članica.
- Pripremili: Milena Jekić Šotra, Bojana Balandžić, Gordana Grdanović, Borivoje Ristović, Milena Marković, Ljubomir Plavljanić, Bojana Andrić

Prilog o godini 1966 - Istorija: Indira Gandi postala predsednik Indije. Kulturna revolucija u Kini. Veliki protesti širom sveta protiv rata u Vijetnamu. U Beogradu gradnja novog mosta Gazele. U Mladenovcu štrajk u fabrici "Petar Drapšin". Na Brionskom plenumu smenjen Aleksandar Ranković. Književnost: Kepot Hladnokrvno. Jevtušenko Poezija. Stopard Rozenkranc i Gildenstern su mrtvi. Umro Andre Breton. 100 godina od kako je zvanično uveden Vukov Pravopis. Ninova nagrada Meši Selimoviću za roman Derviš i smrt. Umetnost: Ozbiljne poplave oštetile umetničko blago u Firenci. Umro Volt Dizni. Deset godina Ateljea 212. Sport: Engleska osvojila prvi put Svetsko prvenstvo u fudbalu. Finale Kupa šampiona u Briselu Real : Partizan. Dragan Džajić fudbaler godine. Vera Nikolić sportista godine. Nauka: Prvo veštačko srce u Americi. Iz mora blizu španske obale izvađena američka hidrogenska bomba, ispala iz aviona zbog tehničke greške. Osnovana Jugoslovenska akademija znanosti i umjetnosti. Mediji: Prvi televizijski prenos iz parlamenta: engleska kraljica Elizabeta otvara sednicu. Američki Surviver I ostvario meko spuštanje na Mesec i dao prve fotografije mesečevog tla. 15. maja završava se emitovanje Eksperimentalnog programa JRT.  Održan na Bledu prvi JRT Festival. Počelo kontinuirano emitovanje serije Karavan
 
Svetionici, Karavan - Začetak televizijskog putopisa smešta se u šezdesete godine, kao kolaž različitih storija, najvećma o turizmu. Domaći TV putopis otpočinje 1961, serijom S kamerom kroz zemlju i svet da bi već 1962. bio razdvojen na se­rije. S kamerom kroz svet i S kamerom kroz Jugoslaviju, emitovane u alternaciji TV Beograd i TV Zagreb. U redovnoj shemi domaći putopis dobija svoje mesto tek 1966. kad počinje emitovanje Karavana, a potom Gradova i Tajni Jadrana... Karavan je prva putopisna emisija koja je prekinula televizijsko pravilo o jedinstvu vremena: emisije su pripremane ranije, a potom emitovane u kontinuitetu.
Milan Kovačević piše: "Tražeći neobične teme, doznao sam da u zimskim mesecima svetioničari na usamljenim jadranskim ostrvima provode pravi robizonski život. Samo jednom mesečno stigne brod koji im donese poštu, namirnice i ostale potrebe. U januaru (1966) smo se ukrcali na brod Plovnog područja Korčula, kome pripadaju neki najudaljeniji i najosamljeniji svetionici... Bila je ciča zima. Iako smo se na kopnu doživljavali mnogo žešće zime, nikada se nismo smrzavali kao tih dana. Zapovednik područja Nino Balarin, koji se iz zdravstvenih razloga morao odreći plovidbe, predusretljivo nas je primio i rešio da da i sam pođe na put, da bi nam olakšao posao. More je bilo nemirno i opasno. Duvala je bura. Dan uoči našeg polaska u blizini  Brača, potonuo je brod "Karmen" i poginula su dva mornara, od trojice na njemu. Nije nam bilo prijatno, ali smo imali poverenje u "Porer" i njegovu posadu: zapovednik broda Josip Laginja, mašinista Ivan Franić, krmanoš Marko Burić, mornari Dragomir Vulić i Ivan Musinov, od kojih je prvi bio i kuvar. I još, kapetan Balarin i tehničar Jerko Bilač iz Splita, koji je pošao da opravi radio-stanicu na Palagruži.  Nas jedanaestorica ćemo šest dana na uzburkanom moru deliti dobro i zlo..."
- Organizator Miloš Garić, muzički saradnik Vlada Radulović, snimatelj zvuka Rihard Merc, rasvetljivač Bogdan Lujić, snimatelj Veljko Petrović Hari, montažer Vuksan Lukovac, autor Milan Kovačević
- Premijerno emitovano 13.06.1966, Dokumentarna redakcija; reprizirano u "Trezoru" 11.06.2013

Televizija u bojama - "Politika" je obaveštavala svoje čitaoce o novom napretku TV medija 12. decembra 1937: "Televiziju u bojama pronašao je engleski inženjer g. Berd, prema čijem će tvrđenju posle devetogodišnjeg ekperimentisanja uskoro biti mogućno prenositi pokretne slike na daljinu u prirodnim bojama, i to na velike površine, tako da će biti omogućeno da se prenose slike i na bioskopska platna. Nepokretne slike već se sada prenose sa uspehom i na veće daljine."

Prva demonstracija televizije u bojama u Beogradu, dogodila se 17. novembra 1965. i trajala je od 15:00 do 16:15 časova. "Pred mnogim zvanicama i predstavnicima štampe, radija i televizije, na šest televizora u boji postavljenih u sali Doma sindikata, primljen je prenos iz televizijskog studija, prikazani dijapozitivi, nekoliko crtanih i pet dokumentarnih filmova. Ceo program je dolazio putem radio-relejne veze, iz studija u Parizu, a emitovali su ga predajnici na Avali i Crvenom Čotu, pa su gledaoci mogli da prate u svojim domovima, ali u crno-beloj tehnici." (Rodoljub Žižić: Kroz ekran svet).

Televizijski program u bojama, počeo je da se emituje na Drugom programu TVB, svečanim prenosim iz novog studija u Aberdarevoj (Studija 3), 31. decembra 1971, zatim redovnim programom od 1. januara 1972. godine. Tada je predsednik Izvršnog veća Skupštine Srbije Milenko Bojanić, između ostalog rekao: "...Povećavaju se mogućnosti TVB da program obogati novim sadržajima i oblastima javnog komuniciranja, programima za nacionalnosti u našoj Republici, obrazovnim,  kulturnim i drugim programima isto tako će u većoj meri televizija ući u naše društvene sredine, pre svega na selo. Pri tome se može očekivati da će TVB u još većoj meri postati faktor razvijanja fundamentalnih vrednosti, ekonomskog i kulturnog razvoja i integrisanja našeg samoupravnog socijalističkog društva. Da će postati sredstvo dvosmernog i višesmernog komuniciranja, ne samo činilac dakle informisanja nego i izražavanja javnog mnjenja, sredstvo u rukama samoupravljača i svih radnih ljudi. Sa takvim očekivanjima pozdravljam ovaj veliki uspeh radnog kolektiva RTB početak rada Drugog programa i programa u boji. Ovim proglašavam Drugi program i program u boji TVB otvorenim!"
- Urednik istraživač Vesna Ignjatović, montažer Milorad Ćitić, autor Bojana Andrić
- Premijerno emitovano 05.01.2009; Redakcija za istoriografiju

Afera nedužne Anabele (odlomak) - Prva drama TVB snimljena u boji bila je Savonarola i njegovi prijatelji, Jovana Hristića i Arsenija Jovanovića, koja nije sačuvana, a Afera nedužne Anabele, je jedna od prvih koja je snimljena u kolor tehnici. Farsa tretira omiljenu piščevu temu, sudbinu podanika, a po­se­b­no intelektualaca i filozofa u totalitarnom društvu. Tekst pozorišnog komada nagrađen je Sterijinom nagradom 1969. go­dine.
- Uloge: Marko Todorović, Olga Savić, Svetolik Nikačević, Svetlana Bojković i dr.
- Pisac Velimir Lukić, reditelj Milenko Maričić
- Premijerno emitovano 04.10.1972. u ciklusu "Posleratna srpska drama", Redakcija dramskog programa, urednik Filip David

broj komentara 0 pošalji komentar