Kontekst 21

Šta bi današnje generacije mogle da nauče od prethodnih? Kako je Beograd dobio naziv i zašto ovaj naš nije jedini na svetu? Da li je naučnicima pošlo za rukom da konačno definišu formulu lepote? Šta nam Higsov bozon otkriva o našem postojanju?

Ovog oktobra obeležavamo 150 godina od rođenja Jovana Cvijića, našeg poznatog geografa i istraživača, ali i jednog od učenika neverovatnog razreda maturanata Prve muške gimnazije koji čine Mihailo Petrović - Mika Alas, Pavle Popović, Jaša Prodanović, Milorad Mitrović, Milutin Dragutinović, Ljubomir Stojanović. Oni su postali istorijsko oličenje epohe, a u emisiji istražujemo šta bi današnje mladi ljudi mogli da nauče od njih.

Čitave generacije poznatih naučnika, istraživača, profesora i drugih uglednih ljudi školovale su se i školovaće se u Beogradu, gradu koji se tako zove iako uopšte nije beo.

Saznaćete otkud ovaj naziv, kada je i kako nastao, zašto naš Beograd nije jedini na svetu i zbog čega su Sloveni tokom svojih kretanja ka jugu i zapadu Evrope osnivali "bele gradove" .

Traganje za savršenom lepotom oduvek je intrigiralo čovečanstvo. Iako su se parametri tokom različitih epoha menjali, mnogi smatraju da se ona može kvantitativno izmeriti. Tako je lice dvadesetjednogodišnje Florens Kolgejt proglašeno najlepšim u Britaniji. Prema proračunima tima kojim rukovodi naučnica Karmen Lefevr, optimalne proporcije Florensinog lica odstupaju od mera idealnog lica za samo nekoliko decimala. Naučna procena lepote otvara brojne polemike i diskusije, pa je i ova izazvala različite komentare među naučnicima i istraživačima, ali i u široj javnosti. Šta je zaista lepo i da li postoji naučna osnova kada je reč o percipiranju lepote ili je reč o pitanju na koje nauka nikada neće dati konačan odgovor?

U "Kontekstu 21" odgovore na ova pitanja tražimo u svetu matematike, filozofije, fotografije, vajarstva, plastične hirurgije, psihologije i molekularne genetike.

Šta nam otkriće Higsovog bozona govori o našem postojanju? Zašto ga nazivaju i "božjom česticom", iako se naučnicima to ne dopada? Zbog čega ga je teško pronaći i kako bi univerzum izgledao bez njega? O svemu ovome više ćete saznati od prof. dr Rolfa Ditera Hojera, generalnog direktora CERN-a. Da Veliki hadronski sudarač nije zanimljiv samo naučnicima već i umetnicima, pokazuje činjenica da su članovi muzičke grupe "U2" umetnika Džefa Frosta, sa kojim sarađuju, poslali u CERN. Od snimaka koje je tamo napravio Džef kreira video-radove koje će oni koristiti uz svoju muziku.

Urednik "Konteksta 21": Zoran Živković
Urednik emisije i voditelj: Ivana Milenković
Reditelj: Milan Jovanović

broj komentara 0 pošalji komentar
Kontekst 21 Kontekst 21

Autor:
RTS Obrazovno-naučni program

Emisija "Kontekst 21" je nedeljnik koji bavi se aktuelnim dešavanjima iz sveta nauke, obrazovanja, ekologije i savremenih tehnologija, ali u kome često govorimo o temama u okviru kojih se ove oblasti prepliću sa umetnošću, zabavom, sportom i mnogim drugim segmentima života. [ detaljnije ]