Vidik: Totalitarizam

Dobro i zlo, istina i neistina, sloboda i nesloboda... opozit je koji na nivou arhetipskog funkcioniše kroz borbu za prevlast te se tako misao o celini, totalitetu ili dominaciji jednog nad drugim javlja kao neka vrsta „praslike" o ideji sveta.

Šta, međutim, tu „totalnu" svest ili ideju o Apsolutnom koje objedinjuje suprotnosti odvaja od „totalitarne „ svesti? Novo izdanje emisije Vidik posvećujemo fenomenu totalitarizma, pojavi koja je svoj pun oblik ostvarila pre Drugog svetskog rata u fašističkoj Italiji, nacističkoj Nemačkoj i kasnije staljinističkom Sovjetskom Savezu. Kako smatraju neki teoretičari, danas, kada je nestao klasični subjekt totalitarizma, totalitarna država, različiti oblici dominacije funkcionišu kroz mehanizme delovanja koji u fokus ponovo postavljaju pitanje masa, reklame i propagande, javnog i privatnog, znanja i najvažnije, profita. Francuski psihoanalitičar Žak Lakan uveo je pojam Velikog Drugog koje predstavlja simbolični poredak oličen u zakonu, instituciji, jeziku, kulturi. Za neurotičara, taj poredak je zbrka koja pred pojedinca postavlja težak zadatak izbora jer, ustvari, „niko nije nadležan", kod psihotičara, on stvara paranoidnu ideju o proganjanju i gušenju slobode. Da li savremeno doba, u kontestu priče o totalitarizmu i dominaciji, daje za pravo naurotičaru ili psihotičaru? Ili, u kojoj meri je u pravu Hana Arent kada je u Izvorima totalitarizma napisala, „ moguće je čak i da će prave nevolje našeg vremena dobiti svoj autentičan, mada ne i najokrutniji, oblik tek kada totalitarizam postane deo prošlosti."

Gosti emisije su filozofi, Ivan Radenković, Slobodan Sadžakov i Darko Vesić

Urednice emisije, Jasmina Vrbavac i Marija Nenezić

Reditelj, Nenad Krkelić

 



 






 

broj komentara 0 pošalji komentar