Opasnost od panike najveća je uveče, saveti putem Vajbera od 21 do 22.30

Ministarka zadužena za demografiju Slavica Đukić Dejanović kaže za RTS da je veoma važno prepoznati kod sebe simptome anksioznosti koji mogu voditi i do panike.

Slavica Đukić Dejanović, inače po profesiji specijalista za neuropsihijatriju, iako i sama u izolaciji zbog godina starosti, ponudila je svim građanima svoju stručnu pomoć kako bi prevazišli situaciju u kojoj su se našli zbog pandemije koronavirusa.

Đukić Dejanovićeva je, u uključenju u Jutarnji dnevnik RTS-a, iz svog doma pokušala da objasni kako pobediti psihozu i paniku u ovim teškim danima.

Istakla je da je potrebno zaštititi mentalno zdravlje u periodu kada su ugroženi životi zbog pandemije koronavirusa.

"Veoma je važno prepoznati kod sebe simptome anksioznosti koji mogu voditi i do panike. Bitno je prepoznati neke elemente depresivnosti, kako poremećaj sna može negativno uticati na mentalno funkcionisanje. Ovih dana su me mlade kolege lekari neretko pozivale telefonom i pitale kakve savete mogu da daju svima onima koji ih pozivaju na ove teme. Zbog toga sam se opredelila da preko Vajbera od 21 do 22.30 razgovaram sa svima onima koji će me pozvati", rekla je ministarka.

"U popodnevnim časovima počinje da raste napetost"

Otkrila je da je odlučila da sa građanima razgovara u večernjim časovima, jer su ljudi baš tada najnervozniji.

"Da, preko dana ljudi nekako naprave strukturu vremena i način da se posvete nekom članu porodice, obavezama u kući ako su u izolaciji i na neki način svoje dnevne aktivnosti obavljaju u kući. U popodnevnim časovima zapravo počinje da raste napetost i po dosadašnjem iskustvu, najveći broj poziva građana, studenata, komšija i rođaka bio je oko 20.00 ili 21.00", navodi Đukić Dejanovićeva.

Veče je upravo period kada se povećava anksioznost, koja može prerasti u paniku i značajno uticati na san.

"Žale se da možda neće moći da zaspe i ja im dam savet da je važno da preko dana, bez obzira na to što imaju malo više vremena nego ranije, nikako ne dozvole da ih savlada san, nego da uvek idu na spavanje u isto vreme, oko ponoći. Govorim im i da ne piju stimulativna sredstva, već im dajem savete koji su bitni da bi snivanje počelo na vreme, da bi kvalitet sna bio dobar i da ne bi bilo ranog jutarnjeg buđenja, čime novi dan kreće sa napetošću", kaže Đukić Dejanovićeva.

"Neustrašivi su najopasniji, njih se najviše plašimo"

Ljudima je bilo teško da se od početka naviknu na mere Vlade Srbije, pa je bilo čestih primera kršenja izolacije.

"Postoje ipak one strukture ljudi koje se teško mire sa uputstvom bilo koje vrste. Druga, ona koje se najviše plašimo – to su neustrašivi. Oni koji kažu da im neće biti ništa i uvode svoje, a ne stručne mere u način života. Oni su najopasniji. Pozivam i takve, one koji se osećaju neustrašivima, da se jave i malo porazgovaramo o tome. Treba dobro poznavati svojstva ovog virusa, znati da se time ugrožavaju i životi najbližih i nikada ne znamo kako će ko reagovati", objašnjava Đukić Dejanovićeva.

Navodi da, koliko god postoje statistike, svaki pojedinačni slučaj zaraze je poseban.

"Znamo koje su osetljive grupe, šta su izvori i koji je put prenošenja infekcije, ali lična svojstva dođu do izražaja tek kada se čovek razboli. Činjenica je da 95 odsto inficiranih ima laku formu i interesantno je da su oni u najvećem stepenu anksioznosti i ispoljavaju depresivne fenomene. To je zato što imaju strah da ne pređu u onu težu formu", kaže ministarka.

"Među neodgovornima je i veliki broj roditelja"

Među neodgovornima je i veliki broj roditelja koji, uprkos svakodnevnim apelima, decu izvode u parkove i na šetališta. Slavica Đukić Dejanović je svesna koliko je izolacija neprijatna, ali podvlači da je to najbolji način zaštite.

"To je nedovoljna zdravstvena pismenost, kako se to stručno kaže. Dakle, nedovoljno znanje o posledicama. Moraćemo ovu epidemiju da posmatramo kao jednu veliku školu. Moramo više da znamo kako se zapravo naš organizam ponaša u slučaju ovako opasnog zdravstvenog problema kakav je koronavirus. Nemamo dovoljno znanja i nekim zabludama i poluistinama manipulišemo u svojoj glavi i svojoj duši – to može biti kobno", upozorava Đukić Dejanovićeva.

Osvrnula se i na sankcije za kršenje mera, koje su izuzetno rigorozne.

"Zbog toga mi se čini da oni što prave sopstvene procedure organizacije života, ne oslanjajući se na struku, olako razmišljaju da im se neće ništa dogoditi i da nisu opasni. Zbog toga se moraju primenjivati sankcije, ja sam veliki protivnik toga, ali ako se ugrožava šira javnost, sankcije su nekada neminovnost. One nemaju svrhu da poprave čoveka u ovoj situaciji, nego da spreče širenje zaraze", zaključila je Slavica Đukić Dejanović.