Koronavirus stopirao svet, sa strepnjom se gleda u 2021.

Zbog pandemije su svi značajni događaji u svetu već otkazani ili im to tek predstoji. Uz ograničeno kretanje stanovništva, čak i u vreme predstojećih Uskršnjih praznika, to znači da će biti usporen privredni rast u svetu.

Usred pandemije kovida-19, sva nadanja i očekivanja na planeti usmerena su ka 2021. godini. Za tada su odložena sva velika sportska i muzička takmičenja na čelu sa Olimpijadom i Evrovizijom.

U 2020. gleda se sa strepnjom, iako je još odavno označena kao ključna godina za reformske procese i ciljna u realizovanju agendi brojnih država, regionalnih i međunarodnih organizacija.

Primerom sportista i umetnika, krenuli su ekonomisti i političari: priključenje Bugarske evrozoni planirano za april, odloženo je za sledeću godinu; neizvesno je održavanje samita Evropske unije u Zagrebu o evropskoj perspektivi Zapadnog Balkana; a mnogi se pitaju da li će se održati američki izbori u novembru, ukoliko se vanredne mere u ovoj zemlji produže do kraja godine.

Sve je izvesnije da će Uskršnji praznici u naredna dva vikenda proteći u kućama, bez uobičajenih turističkih putovanja u inostranstvo, ili bar do lokalnih izletišta.

Koronavirus sada diktira ritam istorije. Suzbila je potrošački duh modernog čoveka koji počiva na vladajućem neoliberalnom kapitalizamu, što je dobro za štednju i individualni džep, ali ne i za globalnu ekonomiju oličenu u neograničenom kretanju ljudi, kapitala i tehnoloških dostignuća.

Početkom marta, direktorka Međunarodnog monetarnog fonda Kristalina Georgieva upozorila je da će rast privrede u ovoj godini biti manji za 2,9 odsto u odnosu na prethodnu. Dok su prognoze Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj takve, da će i bez svetske recesije, privredni rast biti nula ili negativan u mnogim privredama, uključujući i najveće.

Zato je predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lejen zatražila masivan evropski budžet za period 2021-2027. sa jakim investicionim podsticajima. Njegova forma bila bi slična čuvenom američkom "Maršalovom planu" za posleratnu obnovu Evrope.

Na tom tragu, Francuska je predložila mere poput "moratorijuma" na dug afričkih zemalja, kako bi se izbeglo da epidemija razori ionako krhku privredu Afrike.

Zašto je korona uz velike ljudske žrtve, postala faktor u kreiranju nove svetske politike? Biće to tema konferencija u 2021.