Svedoci vekova: Sopoćani

Da li je u Sopoćanima najveći slikar trinaestog veka ostavio svoje najznačajnije delo? Manastir Sopoćani imao je burnu istoriju. Stradao je posle Kosovskog boja. Sve je spaljeno i uništeno: crkva, konaci, kapele, mnoštvo drugih zgrada, neophodnih velikom monaškom staništu. O tome svedoče zapisi patrijarha Pajsija i drugih monaha. Godine 1689. monah koji nije ostavio svoje ime piše: I opet behu teška, oskudna i nasilnička vremena... I u celoj zemlji razoriše svete crkve…

Zapisa ima još. Neki su upisani oštrim predmetom u kamenu. Pred prvo pustošenje kaluđeri su sklonili kovčeg s telom prepodobnog Simeona monaha.
Srećom, obnavljanjem je spasen taj kulturno-istorijski spomenik. Kako sopoćanske freske doživljava znalac? Apostoli, ratnici i mučenici ne prestaju da nas očaravaju. To su nadahnute i monumentalne studije velike lepote i blistave slikarske tehnike... svaka figura ima svoju težinu, svoje svetlo; donosi svoja istančana hromatska sazvučja, ostvarujući onu neposrednost slikarskog postupka, kad nam se čini da se između umetnika i njegovog dela ništa nije isprečilo.
U ktitorskoj kompoziciji je i lik kraljice Jelene, koja je prema predanju dočekana kao nijedna druga nevesta u Evropi, jer je u ime dobrodošlice cela dolina Ibra, kojom će Jelena proći, zasađena jorgovanima. Prešla je u pravoslavlje, sagradila manastir Gradac. U kompoziciji ktitora su i Uroš sa kraljevićem Dragutinom i drugi sin Milutin.
Slikarstvo u manastiru Sopoćani je vanserijske vrednosti. Mnoge kompozicije svrstavaju se u red najviših dostignuća. Tu je i Jovan, koga narod naziva Lepi Jova. U literarnom delu, kćerka srpskog kneza Avrama, Jaglika, ludo je zagledana u ovu sopoćansku fresku, koja se sa sopoćanskog zida preselila u njenu dušu. Najlepša glava muškarca koja se ikad na crkvenim zidovima mogla videti, sa očima kao zvezde, koje su sišle sa neba u crkvu i obasjale njen zid.
U Sopoćanima je naslikan uzbudljiv živopis visoke umetničke vrednosti, priznat u svetskoj nauci kao kategorija najvišeg statusa. Kruna lepote tog živopisa jeste predstava Uspenja Presvete Bogorodice.
Urednik i scenarist Petar Savković, reditelji Stevan Stanić i Radoslav Moskovlić, snimatelji Zoran Sinđelić i Milenko Jovanović, montažer Marija Bogičević, producent Ćetko Peljević.

repriza, 24. jul u 00:05 i 08:05

broj komentara 0 pošalji komentar