sreda, 19. okt 2011, 12:30
Enciklopedija za radoznale
Crnovunci i druge priče
Jusovića kula
Muzej iz Prijepolja pokrenuo je projekat istraživanja Jusovića kule, jednog od retkih sačuvanih islamskih spomenika na području srednjeg Polimlja. Građevina, koja je u poodmakloj fazi propadanja, nalazi se u istoimenom selu, u okolini Prijepolja, a potiče iz 18. veka. Iako je lokalitet dobro poznat, do sada nije istražen, a prvi arheološki radovi su otpočeli nedavno. Istraživanjima je rukovodio dr Marko Popović sa stručnim saradnicima.
Đurđevi stupovi
Manastir Đurđevi stupovi posvećen je svetom Đorđu, nalazi se na brdu iznad Novog Pazara. Ovo je jedan od najstarijih srpskih manastira. Zdanje je podigao veliki župan Stefan Nemanja u prvim godinama posle stupanja na presto. Izgradnja je završena 1171. godine, a crkva je oslikana oko 1175. godine. Manastir je uvršten u svetsku kulturnu baštinu i pod zaštiom je UNESKO-a.
![jusovica kula, bata pusica, direktor muzeja prijepolje.jpg jusovica kula, bata pusica, direktor muzeja prijepolje.jpg](http://www.rts.rs/upload/storyBoxImageData/2011/10/10/8505294/jusovica%20kula,%20bata%20pusica,%20direktor%20muzeja%20prijepolje.jpg)
Crnovunci
Karakačani su grčka etnička grupa koja je živela na planini Pindu, u Grčkoj, a naseljavala je i delove Stare planine. Uglavnom su nomadi, čuvaju ovce od kojih koriste mleko, meso i vunu. Spravljaju kačkavalj, čiju su tehnologiju od njih preuzeli i srpski staroplaninski čobani. U Srbiji ih zovu i Ašanima ili Crnovuncima, s obzirom na to da su negovali stari balkanski soj ovaca tzv. kakrakačansku ovcu. Pravoslavne su vere i govore karakačanskim dijalektom.
![dragica premovic aleksic, istoricar umetnosti u novom pazaru i miodrag zupanc.jpg dragica premovic aleksic, istoricar umetnosti u novom pazaru i miodrag zupanc.jpg](http://www.rts.rs/upload/storyBoxImageData/2011/10/10/8505306/dragica%20premovic%20aleksic,%20istoricar%20umetnosti%20u%20novom%20pazaru%20i%20miodrag%20zupanc.jpg)
Negotin - Stara crkva
Stara negotinska ili Hajduk Veljkova crkva, sagrađena je 1803. godine, u vreme surovije vladavine Turaka. Pisac Letopisa negotinske crkve ističe zasluge za podizanje crkve Perice Stanković-Karapandže, krajinskog baškneza i "drugih u ono vreme viđenijih ljudi: Krste Pavlovića, Stanka Rankovića i dr." koji su u početku bili zatvarani i uklještavani u klade i tek su na molbu "ovde viđenih ljudi" bili oslobođeni.
Snimatelj Periša Đinđić, autor Miodrag Zupanc.
komentari