Kontekst 21

Na razmeđi XVIII i XIX veka, u vreme jačanja nacionalne svesti i pokreta za oslobođenje od turske okupacije, pre 185 godina, srpski intelektualci u Habzburškoj monarhiji na čelu sa Jovanom Hadžićem, Josifom Milovukom, Petrom Rajićem, osnovali su Maticu srpsku.

Ova institucija bila je usmerena na širenje pismenosti među Srbima, očuvanje nacionalne svesti i duhovnog jedinstva. Danas u delatnosti Matice srpske učestvuje više od 2.000 saradnika najrazličitijih struka i disciplina, u sedam naučnih odeljenja, 10 časopisa, 38 naučnih projekata i ustanovama najvišeg ranga - Biblioteci, Galeriji i nedavno ustanovljenom Izdavačkom centru.

O kulturnoj i naučnoj instituciji od posebnog značaja za srpski narod i njenom jubileju, govori Miro Vuksanović, član SANU, direktor Biblioteke i Izdavačkog centra Matice srpske.

Ovonedeljno izdanje Konteksta 21 donosi priču o stipendistima Fondacije za razvoj naučnog i umetničkog podmlatka koji su ostali bez stipendija kada su studijske grupe na kojima su doktoranti ostali bez finansiranja od strane države.

Saznaćete i o inovacionom sistemu naše zemlje zbog koga, uprkos činjenici da je po broju naučnih radova srpska nauka "Zvezda u usponu", Srbija spada u kategoriju zemalja sa vrlo skromnim sistemom inovacija.

Relativno mali broj slepih korisnika računara, skupa izrada i nemogućnost da se softver proda po ceni koja može pokriti troškove izrade, razlozi su zašto gotovo da i ne postoje softveri za slepe sa ovih prostora.

To je podstaklo Dragana Miljojčića iz Niša, Slavoljuba Epifanića iz Zrenjanina i Hamda Kentru iz Sarajeva da naprave programe koji slepim i slabovidim osobama omogućavaju da koriste računar.

Urednik: Marija Stevanović

Reditelj: Dragan Kovačević

broj komentara 0 pošalji komentar