sreda, 20. jan 2021, 12:31
Koridor 92
Dokumentarno-igrani film "Koridor 92" bavi se hronologijom jedne od najznačajnih bitki Vojske Republike Srpske - bitkom za proboj koridora u Posavini. Bila je to bitka koja je definisala dalju sudubinu Republike Srpske, bitka koja je spojila zapadni i istočni deo Srpske, bitka koja je ponovo uspostavila vezu Banjaluke sa Bijeljinom i Beogradom. (2021)
![](https://www.rts.rs/upload/storyBoxImageData/2021/01/12/29596730/photo%202.jpg)
Proboj Koridora bio je, te 1992. godine, pitanje opstanka ili nestanka srpskog naroda u jednom delu Republike Srpske.
Film hronološki prati događaje od 3. marta, kada su snage Hrvatske vojske uz pripadnike Hrvatskog vijeća odbrane ušle na prostor Bosne i Hercegovine i u daljem napredovanju presekle vezu srpskih Krajina sa Srbijom, do 7. oktobra 1992. godine - kada je oslobođen Brod i kada su ostvareni ciljevi operacije "Koridor".
![](https://www.rts.rs/upload/storyBoxImageData/2021/01/12/29596739/D202006250981.jpg)
Dokumentarno-igrani film "Koridor 92" baziran je na svedočenjima učesnika borbi, pripadnika gotovo svih jedinica koje su učestvovale u operaciji. Na osnovu njihovih priča rekonstruisani su događaji koji su uticali na dalji ishod borbe: spajanje jedinica Istočnobosanskog i Prvog krajiškog korpusa, borbe za oslobođenje Modriče, Odžaka i Dervente, višemesečne borbe na Obodnom kanalu i Kostrešu i konačno oslobođenje Broda.
Dokumentarno igrani film pokriva dešavanja u opštinama Modriča, Odžak, Derventa i tadašnji Bosanski Brod u kojima je delovao Prvi krajiški korpus VRS, nosilac vojne operacije "Koridor".
![](https://www.rts.rs/upload/storyBoxImageData/2021/01/12/29596769/D202006251575.jpg)
Film se bavi i stradanjima srpskog stanovništva u hrvatskim logorima na prostoru Posavine u periodu pre otpočinjanja vojne akcije VRS (mart - jun 1992.).
U logorima u Posavini bilo je zarobljeno oko 2800 Srba među kojima i 106 dece.
Za zločine i ubistva Srba u logorima u Derventi, Odžaku i Brodu pravosnažno je osuđeno 19 pripadnika Hrvatskog vijeća odbrane i Hrvatske vojske na kaznu zatvora u ukupnom trajanju od 120 godina.
![](https://www.rts.rs/upload/storyBoxImageData/2021/01/12/29596780/D202006252043.jpg)
Prema podacima Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica, tokom akcije "Koridor" (u opštinama Modriča, Derventa, Odžak i Brod) poginulo je 508 boraca Vojske Republike Srpske i Milicije Republike Srpske Krajine. Prema hrvatskim podacima strado je 1261 vojnik HV i HVO.
U scenama rekonstrukcije borbi učestvovali su pripadnici Vojske Srbije koji su pružili i logističku podršku u realizaciji filma.
![](https://www.rts.rs/upload/storyBoxImageData/2021/01/12/29596811/photo%201.jpg)
Manje poznate priče i anegdote boraca oživeli su glumci iz Srbije i Republike Srpske: Vuk Kostić, Mira Đurđević, Stojša Oljačić, Ljubiša Savanović, Miljka Brđanin, Zoran Stanišić, Aleksandar Stojković, Željko Kasap, Zlatan Videnović, Gavrilo Jovanović i mnogi drugi.
Svi podaci u filmu dobijeni su iz Centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica Republike Srpske.
Korišćeni su i arhivski video zapisi i fotografije.
![](https://www.rts.rs/upload/storyBoxImageData/2021/01/12/29596833/photo%204.jpg)
Scenario i režiju potpisuje autorka dokumentrano-igranih filmova "Ratne priče sa Košara" i "Ratne priče sa Paštrika" Slađana Zarić.
Koreditelj i montažer filma je Bojan Perišić, direktori fotografije su Žarko Bogdanović, Rade Radivojša i Žarko Pekez.
Autor muzike je Vladimir Tošić.
![](https://www.rts.rs/upload/storyBoxImageData/2021/01/12/29596854/photo%207.jpg)
Producenti filma su Snežana Rodić Sinđelić, Milorad Kojić, potpukovnik Goran Ikonić i Jasna Popović.
Film je rađen u koprodukciji Radio-televizije Srbije, Radio televizije Republike Srpske i Vojnofilmskog centra "Zastava film".
![](https://www.rts.rs/upload/storyBoxImageData/2021/01/12/29596973/photo%2010.jpg)
Fim je premijerno prikazan na Dan Republike Srpske, 9. januara na TV programu RTRS-a a televizijska premijera na RTS- u biće u sredu 20. januara u 21 sat, na Prvom programu RTS-a i RTS Svet.
komentari