Privredna istorija Srbije: Telegraf, telefon i elektrika

Mada na prvi pogled deluje glorifikujuće velike tehnološe izume druge polovine devetnaestog veka Srbija je prihvatala veoma brzo.

Đorđe Stanojević i dr Vlada Đorđević Đorđe Stanojević i dr Vlada Đorđević

Deset godina posle njegove prve primene 1855. uveden je telegraf.1882. kralj Milan je lično potpisao koncesiju za uvođenje telefona Panti Mihajloviću, a iste godine u Narodnom pozorištu zasvetlela je prva električna sijalica.

Pošta kod Železničke stanice Pošta kod Železničke stanice

Zahvaljujući telegrafu otvoren je put za školovanje i zapošljavanje žena u državnim službama. U prvu Poštansko-telegrafsku školu upisano je 1891. godine 76 učenica.

Marko Leko, Panta Mihajlović Marko Leko, Panta Mihajlović

Gradonačelnik Beograda dr Vlada Đorđević formirao je 1884. godine komisiju koja će presuditi koje osvetljenje treba da bude uvedeno u Beogradu: gasno ili električno. Dva velika imena naše nauke hemičar dr Marko Leko i inženjer Đorđe Stanojević povešće polemiku koja je i danas uzor metodičnog sučeljavanja argumenata. Zalaganje Đorđa Stanojevića odneće prevagu. Beograd je tako posle Barselone postao drugi grad u Evropi sa električnim uličnim osvetljenjem.

Telefonska centrala u Kosovskoj ulici Telefonska centrala u Kosovskoj ulici Snimatelji Dušan Živković i Hadži Vladan Mijailović, montaža Ksenija Savićević, autor i urednik Božidar Đuran.
broj komentara 1 pošalji komentar
(petak, 18. avg 2017, 21:02) - vlajko [neregistrovani]

Privredni preporod

Odusevljen sam svaka vam cast za ove dokumentarne emisije!!!