Lepša strana Srbije-Opština Rekovac

Opština Rekovac se nalazi u središnjem delu Srbije i jugoistočnom delu Šumadije. Prepoznatljiva je po etnografskim znamenitostima, narodnoj arhitekturi, živom folkoloru, samoukim slikarima. Na ovom području živi oko 11000 stanovnika.

Ocem naivnog slikarstva u Srbiji mnogi smatraju Janka Brašića poreklom iz Oparića, kod Rekovca koji se sa svojim delom prvi put pojavio četrdesetih godina prošlog veka. Kao interpretator tradicionalnog života kolektiva ruralnih sredina, sjajan crtač i portretista, smatra se jednim od značajnijih srpskih slikara.

Blagodati bujnih šuma opštine Rekovac koriste se i u industrijske svrhe. Rekovac je širom zemlje,ali i van njenih okvira, postao poznat po tradicionalnim proizvodima od vrbovog pruća. Pletarska delatnost uglavnom predstavlja dopunsku delatnost poljoprivrednika. Izrađuje se preko sto vrsta korpi za različite namene.

S druge strane gustih šuma nalaze se prostrani i blagorodni levački vinogradi. Veoma produktivno zemljište, nastalo na rastresitim neogenim sedimentima, pogoduje vinovoj lozi, te se Rekovac može porediti sa najprestižnijim svetskim vinogorjima Proizvodnja grožđa i prerada vina predstavlja tradicionalan, porodični posao velikog broja meštana ovih krajeva. Zbog toga i ukus Levačkog vina odiše istorijom, setom i toplinom.

Sela brdsko-planinskog tipa u opštini Rekovac imaju izvanredne uslove za pružanje turističkih usluga.Za gastro turizam u opštini Rekovac može se reći da predstavlja spoj vrednih ruku,zdrave hrane, čarobnog vina i prelepe prirode.

Nosilac kulturnog razvoja svakako je i Narodna biblioteka Dr.Milovan Spasić. Osnovana je davne 1928.godine i kao čitaonicu, otvorila je grupa Levačkih intelektualaca.

Svakako najznačajniji kulturno-istorijski objekat jeste manastir Kalenić. To je biser moravske arhitekture. Duhovni je i kulturni centar ovog kraja. Velelepni manastir poznat je po izuzetnom freskopisu. Sagrađen je u 15.veku, u  doba Despota Stefana Lazarevića. Freske ovog manastira imaju posebnu vrednost i zauzimaju zavidno mesto u srednjovekovnom srpskom slikarstvu. U manastirskoj porti se nalazi spomen-česma koja je izgrađena 1937. godine, a posvećena je kralju Aleksandru prvom i svim poginulim Levčanima u ratovima za oslobođenje od 1912. do 1918. godine. Ovaj spomenik je zaštićeni spomenik kulture prve kategorije.

Autor i izvršni producent: Zoran Trifunović

broj komentara 0 pošalji komentar