ponedeljak, 28. mar 2016, 17:17
Metropolis
Začet u jeku Velikog rata, u ciriškom Kabareu Volter Huga Bala, u kom se okupila internacionalna grupa umetnika, dadaizam je svojom poetikom negacije, predstavljao pobunu protiv rata, društva koje je dozvolilo besmisleno stradanje i umetnosti koja je bila tekovina takvog društva.
![](http://www.rts.rs/img/2016/pinterest.png)
![](http://www.rts.rs/img/2014/icon-print.png)
![](http://www.rts.rs/img/2014/icon-mail.png)
Na naše prostore dadaizam je stigao početkom dvadesetih godina prošlog veka. Ove godine, širom sveta, obeležava se stogodišnjica od nastanka dade, a u Narodnoj biblioteci Srbije izložen je časopis "Dada-Jok", kog je pokrenuo naš avangardni umetnik Branko Ve Poljanski. U tematu ovonedeljnog Metropolisa Hristina Gajović istražuje u kojoj meri je dadaizam ostavio trag u srpskoj kulturi. O tome govore istoričari književnosti prof. dr Gojko Tešić i dr Predrag Todorović, i likovni kritičar Radonja Leposavić.
Kao završnica izložbe "Žena, rat i plakat 1914-1918" u Muzeju primenjene umetnosti u Beogradu organizovan je međunarodni stručni skup sa temom "Uticaj Velikog rata na društveni položaj žene". O ovom projektu govori autor izložbe Vladimir Čeh, i učesnice skupa: prof. dr Svetlana Slapšak, dr Serpil Atamaz, dr Melani Mori Peletie, prof. dr Ljubinka Trgovčević i dr Ana Stolić.
Delovanje novosadske avangardne grupe "Dei leči" krajem 50-ih i početkom 60-ih godina proteklog veka, označeno je kao "inicijalni performans". Njihov rad aktualizovan je 2007. godine, kada je upriličena izložba u Muzeju savremene umetnosti Vojvodine, kao i nedavno objavljenom monografijom i mapom radova. U prilogu Danijele Purešević o jedinstvenoj poziciji grupe Dei leči govore njeni članovi: Dragoljub Pavlov i Bora Vitorac, zatim, istoričar umetnosti Slavko Timotijević, likovni kritičar Luka Salapura, i televizijski autor Nenad Milošević.
Kritičar masovne kulture Aleksandar Žikić govori o jednom od remek dela sedme umetnosti, albumu "Ranx Integral" Italijana Tamburinija i Liberatorea, nastalom krajem 80-ih godina prošlog veka, čije je srpsko izdanje nedavno objavljeno.
Književni kritičar dr Predrag Petrović, bavi se knjigom putopisne proze "Svetlost na vodi" Veselina Markovića.
Povodom svetskog dana pripovedanja, u beogradskom Zavodu za proučavanje kulturnog razvitka, predstavljena je jedinstvena mobilna aplikacija "Putevima zmajeva kroz Golubac", u kojoj bake iz golubačkih sela pričaju drevne priče koje se već decenijama prenose s kolena na koleno, a koje predstavljaju vrednu nematerijalnu baštinu Srbije. U prilogu Svetlane Ilić o ovom jedinstvenom poduhvatu govori etnolog, prof. dr Ljubinko Radenković, zatim, Manuela Graf, generalni menadžer Klastera puteva kulture, kao i golubačke bake.
Urednik emisije: Danijela Purešević
Reditelj: Bojan Vorkapić
komentari