Čitaj mi!

Da Možda Ne

Zdravstvo u Srbiji - Hronična bolest

Šta očekujemo od nove ministarke zdravlja Slavice Đukić Dejanović? Da li je zdravstveni sistem Srbije beznadežno urušen? Kako naći izlaz iz loših zakona i podzakonskih akata, iz sistema korupcije i nerešenog odnosa javnog i privatnog zdravstva?

Da li ima nade da se bilo koje sporno pitanje reši? Šta je sa problemom dugovanja u lancu zdravstvenog sistema? Da li će se ponavljati skandali sa nabavkama: od vakcina, preko opreme, do izgradnje objekata? Da li će najavljeno preispitavanje lista čekanja zaista dati garanciju životno ugroženim da će ostvariti svoja prava? Izveštaj Agencija za borbu protiv korupcije o oblicima, uzrocima i rizicima korupcije u zdravstvu navodi kao najrizičnije oblasti za korupciju: dopunski rad, vanstandardne usluge, liste čekanja, spregu farmaceutske industrije i lekara, zloupotrebe u javnim nabavkama, donatorske projekte, odnose javnih i privatnih institucija...

Odluka Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje da je preventivni ginekološki pregled u domovima zdravlja moguće obaviti samo jednom u tri godine, izazvala je zaprepašćenje u javnosti. Naročito u situaciji kada je mortalitet u Srbiji jedan od najvećih u Evropi i kada od malignih oboljenja umire dve trećine obolelih. Nevladine organizacije koje se bave korupcijom u zdravstvu navode da je prema indeksu EHCI, kojim se meri standard evropske zdravstvene zaštite na osnovu 42 indikatora u 34 evropske zemlje, Srbija na poslednjem mestu.

Da li je siromaštvo uzrok, posledica ili izgovor za stanje u zdravstvu Srbije? Da li je moguća reforma zdravstva koja će zadovoljiti pre svega pacijente, ali i lekare i privatni sektor, kao i državu?

U emisiji Da Možda Ne Olivere Kovačević, govore:

prof dr Slavica Đukić Dejanović, ministarka zdravlja Vlade Srbije

prof dr Vesna Kopitović, sekretar za zdravstvo u Vladi Vojvodine

prof dr Dragana Jovanović, pulmolog

prof dr Dušan Milisavljević, predsednik Odbora za zdravlje Skupštine Srbije.

Šta Srbija misli o sebi u emisiji Da Možda Ne, Olivere Kovačević.

Ilustracije za potrebe emisije uradio Goran Ratković

broj komentara 17 pošalji komentar
(subota, 03. nov 2012, 13:48) - anonymous [neregistrovani]

Da dodam

Nisu doktori u USA Ili Kanadi sposobniji od nasih doktora sem sto posjeduju bolju opremu.Nekada i to posjedovanje opreme medicinske aparata i td ,dovodi do problema i kredibiliteta samih doktora i njihove strucnosti.Mnogo puta se cuje u medijima ovdje i Kanadi da su doktori otsjekli zdravi dio tijela ,nogu , a bolesni ostavili ili operisu stitni zlijezdu pogresno.Nasi doktori su mnogo konkretniji i bolji diagnosticari ali je problem korupcije i mita nazalost zasjenio to sto oni rade i sto zaista znaju da rade ...

(petak, 02. nov 2012, 21:02) - anonymous [neregistrovani]

Jaooj

gde ti ljudi zive? Pogledajte takozvane bolnice van Beograda. 

(petak, 02. nov 2012, 13:17) - anonymous [neregistrovani]

Vama Olivera

Odlicna je emisija i uvek imate dobre goste.
Zamolio bih Vas s mnogo postovanja prema gostima, da im jednostavno zabranite da zdravstvo u Srbiji usporedjuju sa zdravstvom u razvijenim zapadnim drzavama. Ovo se odnosi i na bilo koju temu, jer stvarno je cinicno praviti usporedbe. Ovo govorim jer sada koristim zdravstvene usluge u Kanadi, a pre sam to koristio u USA. a znam kakve su usluge u Srbiji i sta se radi.Pozdrav.

(petak, 02. nov 2012, 10:38) - Mara [neregistrovani]

Promena pola je lečenje poremećaja polnog identiteta

Strašno je kad lekari govore o oblastima za koje nisu stručni, pa tako pulmolozi govore o promeni pola. Promena pola je jedina, i potpuno standardna, u većini slučajeva neophodna terapijska procedura, kod dijagnoze poremećaja polnog identiteta. Mnogim licima sa pomenutom dijagnozom ta procedura spašava život. Izjava prof. Jovanović da se "zna da je promena pola prava vanstandardna usluga" potvrđuje koliko su zablude o ovom poremećaju rasprostranjene i među medicinskim stručnjacima.

(petak, 02. nov 2012, 05:14) - zdravstveni radnik [neregistrovani]

uvek ista priča

Rečeno je da 80% usluga u zdravstvu treba da se uradi u primarnoj zdravstvenoj zaštiti. Kako mislite da se to uradi, kada nikada za ministre zdravlja niti u RS niti u APV ne postavljate kvalitetne menadžere iz primarne zdr.zaštite?

(četvrtak, 01. nov 2012, 22:00) - olgica iz Nisa [neregistrovani]

volonterske specijalizacije

Postovana Olivera,
Molim Vas pitajte Ministarku zdravlja kada ce ponovo odobriti volonterske specijalizacije za lekare? Sta da rade svi oni lekari koji zele da o svom trosku napreduju i zasto je to ukinuto?
Unapred zahvalna,
Olgica

(četvrtak, 01. nov 2012, 21:16) - anonymous [neregistrovani]

Državne apoteke

Jedino državne apoteke pokazuju najviši nivo društveno i socijalno odgovornih apoteka u Srbiji.Održavaju sistem Plana mreže u čiji sastav ulaze i apsolutno nerentabilne apotekarske stanice u selima.Država treba da im omogući da i dalje sve dobro funkcionišu kao i do sada.Državne apoteke dobro funkcionišu i to bez ikakve finansijske podrške RFZO-a i lokalne samouprave.
Pozdrav!

(četvrtak, 01. nov 2012, 21:04) - anonymous [neregistrovani]

Pozdrav dr Vesni Kopitovic

Pozdrav iz Kikinde za najbolju doktorku Vesnu Kopitovic,koja je mnogima ,kao i nama zivotnu zelju ispunila.
Veliki profesionalac i divna osoba.Hvala joj puno

(četvrtak, 01. nov 2012, 20:53) - anonymous [neregistrovani]

HIV

Mozete li da pitate gdju Dejanovic da li je moguce da lekovi koji postoje na srpskom trzistu, a za lecenje hiva, budu dostupni inficiranima, kada vec nije moguce da imamo terapije koje se koriste u svetu. Svaki put, a to je sve cesce, kada nema nekih od lekova koji su na listi u Srbiji dobijem drugi lek, ukoliko nije poznato, a gdji Dejanovic verovatno jeste, na taj nacin se dolazi do rezistentnosti na lekove za tretiranje HIV infekcije. Tako da na kraju dolazimo do zakljucka da ti lekovi i nisu skupi toliko koliko li i samo olecenje oportunistickih infekcija u periodu kada nastupi rezistentnost. Zadnje dve nedelje nema leka koji se zove Videx, za predhodne slucajeve ne bih koristio vreme i prostor.

(četvrtak, 01. nov 2012, 20:12) - laza [neregistrovani]

radna mesta

Da li je ministarka upoznata sa kupoprodajom radnih mesta (direktor ima sva prava i zapošljava bez konkursa), da li takvo zapošljavanje pravi finansijski problem zbog viška neugovorenih radnika sa Fondom? Kako ocenjuje inicijativu grada sa zapošljavanjem 60 lekara i 100 sestara obzirom da je konkurs bio javan i da su se zaposlili lekari sa najvišim ocenama i da li će podržati konačno rešenje njihovog statusa (stalni posao)?