Читај ми!

Да Можда Не

Здравство у Србији - Хронична болест

Шта очекујемо од нове министарке здравља Славице Ђукић Дејановић? Да ли је здравствени систем Србије безнадежно урушен? Како наћи излаз из лоших закона и подзаконских аката, из система корупције и нерешеног односа јавног и приватног здравства?

Да ли има наде да се било које спорно питање реши? Шта је са проблемом дуговања у ланцу здравственог система? Да ли ће се понављати скандали са набавкама: од вакцина, преко опреме, до изградње објеката? Да ли ће најављено преиспитавање листа чекања заиста дати гаранцију животно угроженим да ће остварити своја права? Извештај Агенција за борбу против корупције о облицима, узроцима и ризицима корупције у здравству наводи као најризичније области за корупцију: допунски рад, ванстандардне услуге, листе чекања, спрегу фармацеутске индустрије и лекара, злоупотребе у јавним набавкама, донаторске пројекте, односе јавних и приватних институција...

Одлука Републичког фонда за здравствено осигурање да је превентивни гинеколошки преглед у домовима здравља могуће обавити само једном у три године, изазвала је запрепашћење у јавности. Нарочито у ситуацији када је морталитет у Србији један од највећих у Европи и када од малигних обољења умире две трећине оболелих. Невладине организације које се баве корупцијом у здравству наводе да је према индексу ЕХЦИ, којим се мери стандард европске здравствене заштите на основу 42 индикатора у 34 европске земље, Србија на последњем месту.

Да ли је сиромаштво узрок, последица или изговор за стање у здравству Србије? Да ли је могућа реформа здравства која ће задовољити пре свега пацијенте, али и лекаре и приватни сектор, као и државу?

У емисији Да Можда Не Оливере Ковачевић, говоре:

проф др Славица Ђукић Дејановић, министарка здравља Владе Србије

проф др Весна Копитовић, секретар за здравство у Влади Војводине

проф др Драгана Јовановић, пулмолог

проф др Душан Милисављевић, председник Одбора за здравље Скупштине Србије.

Шта Србија мисли о себи у емисији Да Можда Не, Оливере Ковачевић.

Илустрације за потребе емисије урадио Горан Ратковић

број коментара 17 Пошаљи коментар
(субота, 03. нов 2012, 13:48) - anonymous [нерегистровани]

Da dodam

Nisu doktori u USA Ili Kanadi sposobniji od nasih doktora sem sto posjeduju bolju opremu.Nekada i to posjedovanje opreme medicinske aparata i td ,dovodi do problema i kredibiliteta samih doktora i njihove strucnosti.Mnogo puta se cuje u medijima ovdje i Kanadi da su doktori otsjekli zdravi dio tijela ,nogu , a bolesni ostavili ili operisu stitni zlijezdu pogresno.Nasi doktori su mnogo konkretniji i bolji diagnosticari ali je problem korupcije i mita nazalost zasjenio to sto oni rade i sto zaista znaju da rade ...

(петак, 02. нов 2012, 21:02) - anonymous [нерегистровани]

Jaooj

gde ti ljudi zive? Pogledajte takozvane bolnice van Beograda. 

(петак, 02. нов 2012, 13:17) - anonymous [нерегистровани]

Vama Olivera

Odlicna je emisija i uvek imate dobre goste.
Zamolio bih Vas s mnogo postovanja prema gostima, da im jednostavno zabranite da zdravstvo u Srbiji usporedjuju sa zdravstvom u razvijenim zapadnim drzavama. Ovo se odnosi i na bilo koju temu, jer stvarno je cinicno praviti usporedbe. Ovo govorim jer sada koristim zdravstvene usluge u Kanadi, a pre sam to koristio u USA. a znam kakve su usluge u Srbiji i sta se radi.Pozdrav.

(петак, 02. нов 2012, 10:38) - Mara [нерегистровани]

Promena pola je lečenje poremećaja polnog identiteta

Strašno je kad lekari govore o oblastima za koje nisu stručni, pa tako pulmolozi govore o promeni pola. Promena pola je jedina, i potpuno standardna, u većini slučajeva neophodna terapijska procedura, kod dijagnoze poremećaja polnog identiteta. Mnogim licima sa pomenutom dijagnozom ta procedura spašava život. Izjava prof. Jovanović da se "zna da je promena pola prava vanstandardna usluga" potvrđuje koliko su zablude o ovom poremećaju rasprostranjene i među medicinskim stručnjacima.

(петак, 02. нов 2012, 05:14) - zdravstveni radnik [нерегистровани]

uvek ista priča

Rečeno je da 80% usluga u zdravstvu treba da se uradi u primarnoj zdravstvenoj zaštiti. Kako mislite da se to uradi, kada nikada za ministre zdravlja niti u RS niti u APV ne postavljate kvalitetne menadžere iz primarne zdr.zaštite?

(четвртак, 01. нов 2012, 22:00) - olgica iz Nisa [нерегистровани]

volonterske specijalizacije

Postovana Olivera,
Molim Vas pitajte Ministarku zdravlja kada ce ponovo odobriti volonterske specijalizacije za lekare? Sta da rade svi oni lekari koji zele da o svom trosku napreduju i zasto je to ukinuto?
Unapred zahvalna,
Olgica

(четвртак, 01. нов 2012, 21:16) - anonymous [нерегистровани]

Državne apoteke

Jedino državne apoteke pokazuju najviši nivo društveno i socijalno odgovornih apoteka u Srbiji.Održavaju sistem Plana mreže u čiji sastav ulaze i apsolutno nerentabilne apotekarske stanice u selima.Država treba da im omogući da i dalje sve dobro funkcionišu kao i do sada.Državne apoteke dobro funkcionišu i to bez ikakve finansijske podrške RFZO-a i lokalne samouprave.
Pozdrav!

(четвртак, 01. нов 2012, 21:04) - anonymous [нерегистровани]

Pozdrav dr Vesni Kopitovic

Pozdrav iz Kikinde za najbolju doktorku Vesnu Kopitovic,koja je mnogima ,kao i nama zivotnu zelju ispunila.
Veliki profesionalac i divna osoba.Hvala joj puno

(четвртак, 01. нов 2012, 20:53) - anonymous [нерегистровани]

HIV

Mozete li da pitate gdju Dejanovic da li je moguce da lekovi koji postoje na srpskom trzistu, a za lecenje hiva, budu dostupni inficiranima, kada vec nije moguce da imamo terapije koje se koriste u svetu. Svaki put, a to je sve cesce, kada nema nekih od lekova koji su na listi u Srbiji dobijem drugi lek, ukoliko nije poznato, a gdji Dejanovic verovatno jeste, na taj nacin se dolazi do rezistentnosti na lekove za tretiranje HIV infekcije. Tako da na kraju dolazimo do zakljucka da ti lekovi i nisu skupi toliko koliko li i samo olecenje oportunistickih infekcija u periodu kada nastupi rezistentnost. Zadnje dve nedelje nema leka koji se zove Videx, za predhodne slucajeve ne bih koristio vreme i prostor.

(четвртак, 01. нов 2012, 20:12) - laza [нерегистровани]

radna mesta

Da li je ministarka upoznata sa kupoprodajom radnih mesta (direktor ima sva prava i zapošljava bez konkursa), da li takvo zapošljavanje pravi finansijski problem zbog viška neugovorenih radnika sa Fondom? Kako ocenjuje inicijativu grada sa zapošljavanjem 60 lekara i 100 sestara obzirom da je konkurs bio javan i da su se zaposlili lekari sa najvišim ocenama i da li će podržati konačno rešenje njihovog statusa (stalni posao)?