Eko recept za zdrav život

Korak bliže srpskom selu

Poljoprivreda jeste strateški važna i jedina privredna grana u Srbiji koja u razmeni sa svetom ostvaruje suficit, ali seljaci teško valorizuju svoj rad i ulaganje u proizvodnju.

Jedan od predloga bio je da se Srbija proglasi područjem bez proizvodnje genetski modifikovane hrane za ljude i životinje što bi predstavljalo veliku šansu, jer se 46 miliona Evropljana izjasnilo da bi želelo da jede takvu hranu. Ni taj ni mnogi drugi strateški planovi nisu realizovani i od oko 4600 sela koliko ih danas ima u Srbiji svako četvrto je u fazi nestanka.

Posetili smo Milovana Tešanovića u selu Đurđevac, u blizini Valjeva, koji se pored poljoprivrede bavi seoskim turizmom i sakupljanjem i preradom šumskih plodova.

Stanija Petrović iz sela Valjevska Kamenica ceo život provela je na selu. Poslednjih godina pokušava da gaji koze i pravi sir ali nailazi na probleme koje sama ne može da reši.

Posetili smo i Festival zimnice u Koceljevi i Izložbu ženskog preduzetništva u Valjevu, manifestacije koje bi trebalo da doprinesu povezivanju sela i lakšem plasiranju proizvoda na tržište.

Osim države koja bi trebalo da ima vodeću ulogu u oživljavanju srpskog sela, ne treba zanemariti ni ulogu medija o kojoj svoje mišljenje iznosi Jasmina Nikitović-Stojčić, novinar RTS-a.

Autor i urednik je Aleksandra Šarković.

broj komentara 1 pošalji komentar
(ponedeljak, 28. feb 2011, 12:32) - marko [neregistrovani]

eko hrana

U potpunosti podrzavam razvoj ekoloske svesti u proizvodnji ekoloski zdrave hrane u Srbiji.Rzvoj seoskog turizma je nas veliki potencijal..........