Trezor

Najavljeno 3.11.2010, a nije emitovano zbog prenosa iz Skupštine.

Radiotehnikum: posleratno školovanje - O počecima elektrotehničkog obrazovanja u nas, posle Drugog svetskog rata, svedoče veterani RTS-a. U jesen 1947. Komitet za radiodifuziju Vlade FNRJ formirao je školu sa internatom "Radiotehnikum" u prostorijama predajnika Radio-Beograda u Batajnici, Batajnički put br. 24, kojem se 1949/1950. pripaja Odsek slabe struje iz Srednje tehničke škole u Pančevu (osnovana 1946), u Ulici Lava Tolstoja 30.

Po odluci Inspektorata Narodnog odbora grada Beograda škola i internat se februara 1952. seli na Dorćol, u Dunavsku 34. Odlukom Saveta za prosvetu i kulturu NR Srbije objedinjuju se Radiotehnikum, STŠ za slabu struju pri "PTT Jugoslavije" i radio smer pri tehničkoj školi SUP-a Jugoslavije, te nastaje srednja tehnička škola pod imenom "Nikola Tesla", 1952. godinu.

Konačno, utemeljenje Elektro-tehničke škole "Nikole Tesla" završava se 1956. godine pripajanjem elektrotehničkog smera iz STŠ "Petar Drapšin" i preseljenjem u zgradu tadašnje IV gimnazije u Ulici Narodnog fronta (sada Kraljice Natalije) 31. "Radiotehnikum" kao kakav rasadnik dao je mnoge tehničare, a što se našeg interesovanja tiče pre svega za studijsku i emisionu tehniku radija i televizije. Budući da su se na ovim adresama školovali mladi iz svih krajeva Jugoslavije, posle školovanja, oni su se vraćali u svoje krajeve i zapošljavali RTV centrima u Sarajevu, Zagrebu, Skoplju, Titogradu...

U prvoj emisiji snimljenoj u Srednjoj tehničkoj školi u Pančevu, govori se o upisu i prvim danima školovanja prožetim posleratnom oskudicom, o potrebama za novim školovanim kadrovima i slabim materijalnim mogućnostima i društva i pojedinca.

* Učesnici: Momčilo Živić, Olga Milićev-Đurić, dr Steva Đurić, Zora Dimitrijević i đaci iz drugih škola Ostoja Pavlović, Miroslav Simović, dipl. inž. dr Milan Sedlar, Dragiša Ćirković, dipl. inž. Ksenija Knežević, inž. Slavko Simić, Budimir Tomanović, Pavle Pavlović

* Urednik-istraživač i sagovornik Vera Mileusnić, snimatelj Borislav Ristović, snimatelj zvuka Dragan Sever, vozač Nebojša Stanković, saradnik-snimatelj Milena Jekić, organizator Gordana Grdanović, montažer-realizator Branislava Teodosić, urednik Bojana Andrić
* Snimano 26.3.2009, Redakcija za istoriografiju

Radost saznanja, odlomak - prilog govori o najvećoj radio-amaterskoj anteni u svetu, koju je izgradio inž. Dobrivoje Dobričić sa grupom radio-amatera. Antena je podignuta u selu Žabare kod Topole, njen je prečnik 12,2 m, a površina 150 m2, a služi za uspostavljanje veze preko meseca kao pasivnog satelita. Televizijska ekipa, maja 1982, prisustvuje demonstraciji uspostavljanja veze sa radio-amaterima u Japanu.

* Učesnici: Vladimir Jelenković, inž. Dragoslav Dobričić i dr.

* Emitovano 1983, Redakcija naučnog programa

 

broj komentara 1 pošalji komentar
(sreda, 02. feb 2011, 16:08) - Boban [neregistrovani]

Radio amateri

Kako doci do snimka danasnje emisije o radio amaterima, preciznije o Draganu Dobricicu i njegovoj ogromnoj paraboli.
S postovanjem
Boban