Bioetika u genetskim istraživanjima

Dezoksiribonukleinska kiselina - DNK, od sredine prošlog veka prešla je dug put od ezoteričnog molekula, interesantnog samo naučnicima, do samog središta biotehnologije - nauke koja je u velikoj meri promenila naš svet i pokrenula niz praktičnih, socioloških i etičkih pitanja.

Razvojem nauke i tehnologije, otvorili su se novi pravci kojima se kreću biomedicinska istraživanja. Sada je moguće promeniti neispravni genski zapis i koristiti gene u terapeutske svrhe.

Čitajući genom može se otkriti mogućnost da se ispolji bilo koja bolest ili poremećaj metabolizma, mogu se registrovati nasledne bolesti kod još nerođenog detata koje se sada i leče u prenatalnom periodu, uveliko se manipuliše potencijalom matičnih ćelija za lečenje bolesti za koje ne postoji dovoljno efikasna terapija.

Važno je proniknuti u tajne koje čine život u najširem smislu, ali moguće opasnosti i zloupotrebe, ipak, treba staviti pod kontrolu uspostavljanjem zakonskih osnova kojima se reguliše rad istraživačkih i zdravstvenih centara.

Međunarodna zajednica je kroz Univerzalnu deklaraciju o bioetici i pravima čoveka iz 2005, i Konvencijom o zaštiti ljudskih prava u biomedicini, koja je doneta 1997, u Ovijedu, u Španiji, utvrdila opšte principe koji bi trebalo da čine okvire za primenu biomedicine i njenih dostignuća.

U emisiji Naučne redakcije Bioetika u genetskim istraživanjima, predstavnici Radne grupe za bioetiku Saveta Evrope i naši vrhunski stručnjaci u toj oblasti, govore o pravima pacijanata, njihovom poznavanju novih metoda koje se i kod nas primenjuju, evropskim zakonima i dodatnim protokolima kojima se regulišu prava pacijenata i istraživačka delatnost u toj oblasti.

Urednik emisije: Marija Stamenić

Reditelj: Vladimir Đurđić

 

broj komentara 0 pošalji komentar