Trezor

Miljurko Vukadinović (Gornje Svarče kod Blaca 1953 - Beograd, 12.01.2021) pesnik, esejista, prozni pisac, antologičar i prevodilac

Sećanje na pesnika - Miljurko Vukadinović objavio je prvu zbirku poezije 1977. pod nazivom "Slobodno Sredozemlje", pisao je na srpskom i rumunskom jeziku. Dela su mu prevođena na mnoge jezike, a poezija svrstana u značajne antologije u zemlji i inostranstvu. Objavio je 20 zbirki pesama, među kojima su "Poljski radovi", "Vodena republika", "Čini i kučine", "Svoje vode gospodar", "Vevčanica". Nekoliko zbirki objavio je i na rumunskom jeziku, a na srpskom tri prozne knjige od kojih je "Muška priroda" imala tri izdanja. Dobitnik je nagrada "Zlatna struna", "Rade Drainac", "Pečat kneza Lazara", "Arka", "Povelja Karađorđe", "Pavle Bihali". Laureat je i međunarodnih priznanja, nagrade "Nikita Stanesku" i Orden sa zlatnim vencem "Mihaj Eminesku" Republike Moldavije. Bio je urednik tribine "Francuska 7" Udruženja književnika Srbije, te je na jednoj takvoj tribini u čas rumunskog pesnika Nikite Staneskua, dao izjavu za emisiju Radio Beograda "Kulturni krugovi" i za "Trezor". Jedno od poslednjih televizijskih snimaka emitujemo danas u znak sećanja na nedavno preminulog Miljurka Vukadinovića.

Legat Miljurka Vukadinovića nalazi se u Muzeju Srpske književnosti Udruženja za kulturu, umetnost i međunarodnu saradnju "Adligat".

Dunav nije sam, Pesničke vedrine - izbor pesama Miljurka Vukadinovića. Govori se među poznavaocima i prijateljima, da je Miljurko kada je napisao prvu pesmu - postao je čovek-pesma. Nije bilo dana da neku ne sroči. Nad svojim stihovima je bdeo strasno i neumorno, u svim prilikama...Vukadinović je godinama istraživao teme zagranične književnosti Srba. Svoj doprinos dao je i pokretu "klokotrizam", koji je Sedamdesetih nosio znake bunta bez pobune i ostavio trag na srpskoj literarnoj sceni.

- Stihove kazuje: Boris Komnenić
- Direktor fotografije Vojislav Lukić, snimatelj Snežana Negovanović (FDU), asistent kamere Dušan Ivanović (FDU), snimatelj zvuka Bojan Kovačević, obrada zvuka Miodrag Ž. Vučković, izbor muzike Ljubiša Srećković, organizator Danko Rapaić, grafička obrada Srđan Jelić, montažer Milan Radičević, reditelj Slobodan Ž. Jovanović
- Premijerno emitovano 24.03.1998; Umetnički program, urednik Milovan Vitezović, u saradnji sa Fakultetom dramskih umetnosti u Beogradu

Grozdana Olujić (Erdevik, 30. avgust 1934 - Beograd, 16. mart 2019) književnik, esejista, antologičar i prevodilac

Grozdana Olujić, diplomirala je i magistrirala na Grupi za engleski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Beogradu. Još u srednjoj školi počela je da se bavi književnim radom. Na "Borbinom" konkursu 1953. dobila je nagradu za najbolju priču; tada joj je štampana prva pripovetka, te je tako, sa samo 19 godina, zakoračila u svet književnosti.

Kao romansijer, objavila je šest romana: Izlet u nebo, Glasam za ljubav, Ne budi zaspale pse, Divlje seme, Glasovi u vetru i Preživeti do sutra. Kao bajkopisac, objavila je veliki broj bajki i zbirki bajki.

Dobitnica je mnogobrojnih književnih nagrada i priznanja, kako domaćih, tako i stranih; Povelja za životno delo Udruženja književnika Srbije (2004), "Ninova nagrada" za najbolji roman (2009), nagrada "Politikinog zabavnika" (1980), nagrada Mlado pokolenje (1980. i 1984), tri nagrade Zmajevih dečjih igara, povelja Zmajevih dečjih igara (2001), nagrada Narodne prosvjete, nagrada "Telegrama", Nagrada Zlatni leptir i Stara maslina (2002), Nagrada Bora Stanković (2018), nagrada za najbolju svetsku priču i nagrada za najbolju modernu bajku sveta (1994).

Legat Grozdane Olujić nalazi se u Muzeju Srpske književnosti Udruženja za kulturu, umetnost i međunarodnu saradnju "Adligat".

Glasovi u vetru, Čitam i pitam, TV feljton - U stotom kolu Srpske književne zadruge, Grozdana Olujić je objavila novi roman, Glasovi u vetru, i tako zaokružila svoje romaneskno delo izuzetnom sagom o porodici Aracki i našoj sudbini u dvadesetom veku. Za taj roman 2009. dobila je NIN-ovu nagradu za roman godine. To je bio povod da u emisiji Čitam i pitam sa njom razgovara Josip Babel, urednik i scenarista emisije. Tekstove čita Srđan Karanović, odlomke iz romana interpretiraju glumci Dragan Vučelić, Jelena Đukić, Irena Korać i Predrag Smiljković.

- Učesnik: Grozdana Olujić
- Urednik i scenarista emisije Josip Babel, izvršni producent Slobodan Radovanović, organizator Slavica Pervić, snimatelj mr Branko Pelinović, asistent snimatelja Srđan Basarić, snimatelj zvuka Milan Đorđević, asistent Milutin Babić, rasvetljivač Miloš Milovanović, grafički dizajn Nataša Marsenić-Drpa, grafička obrada Sanja Šever, montažer Milorad Ćitić, obrada zvuka Jovica Stojković, muzički urednik Dejan Đakovac, asistent režije Dragomir Stevančević, sekretarica režije Olja Perović, reditelj Nenad Krkelić
- Premijerno emitovano 2010; Redakcija za kulturu i umetnost, urednik Mirjana Belogrlić