Od Pluga do digitalne farme: Za druga

Zemljište je oduzeto svima koji su imali iznad propisanog maksimuma i dodeljeno seljacima bezemljašima, državnim preduzećima i ustanovama. Država administrativnim merama pokušava da pokrene poljoprivredu kako bi obezbedila dovoljno hrane za vojsku, institucije i stanovništvo. Za selo i seljake dolazi surovi period otkupa i osnivanja radnih zadruga koji će trajati nekoliko godina i znatno promeniti njihov život.

Prenosimo priče svedoka i donosioca odluka koje su menjale život ljudi na selu. Upoznaćemo Vlastimira Filipovća koji je 1955. godine kao apsolvent Poljoprivrednog fakulteta u Zemunu, upućen na usavršavanje u Nemačku a po povratku poslat u banatsko selo Botoš kako bi unapredio proizvodnju. Kako se podsticala transformacija seljaštva u radničku klasu i kakve je efekte imala? Kako su nastala velika društvena gazdinstva i zadružne ekonomije koje su poljoprivrednicima pružale stručnu i finansijsku pomoć?

Bez obzira na razna lutanja, period sedamdesetih godina HH veka mnogi od naših sagovornika pamte kao zlatno doba srpske poljoprivrede. Za samo sedam godina potrošnja mineralnih đubriva u Srbiji povećava se sa 90 na 762 kilograma po hektaru a potrošnja stočne hrane sa 9000 na 95000 tona.

Vodimo vas u najstariju zemljoradničku zadrugu u Azanji koje se naši sagovornici sećaju kao pokretača života čitavog kraja ali transformacija vlasništva donosi probleme sa kojima se oni i danas bore.

Urednik i scenarista Aleksndra Šarković
Reditelj i izbor muzike Branislava Stefanović
Montažer Ksenija Savićević
Izvršni producent Svetlana Bandić; producent serije Dragana Bogdanović;
Snimatelji: Nikola Đurović, Branko Pelinović, Hadži Vladan Mijailović i Gojko Despotović