Trezor

O umetnosti u teškim vremenima i bajkama kroz prizmu filozofije

Prijateljski dogovor - Od ranih godina "Trezora" traje saradnja sa Zavodom za proučavanje kulturnog razvitka, no od ove godine dogovoreno je da to bude, naročito s naše strane i ozbiljnije i češće i raznovrsnije. Dovoljno je da priznamo da je Zavod jedna od retkih beogradskih kulturnih institucija o kojoj "Trezor" nije snimio emisiju i predstavio njihov sveobuhvatni, često jedinstven program, kao i generacije posvećenih radnika i saradnika u njihovoj kulturnoj misiji i neprestanom aktivizmu. A teme su nam zajedničke: teškoće očuvanja vlastite baštine u muzejima, arhivama, štampanim i elektronskim medijima i kulturnim institucijama, o iskustvima u digitalizaciji nematerijalnog i materijalnog nasleđa, o blagodetima i zamkama novog digitalnog doba... Ove nedelje u "Trezoru" predstavljene su tri emisije koje smo dobili od Zavoda u ime buduće prijatejske saradnje. I dok će gledaoci Trezora danas premijerno gledati emisiju snimljenu 2019, na Trećem beogradskom kontrapunktu, direktor Vukićević obećava uskoro i snimak najnovije konferencije, koja je održana 18. juna ove godine, a zbog uslova izazvanih pandemijom, prvi put u onlajn formatu. "Trezor " će i taj snimak uskoro emitovati, ali nestrpljivi i radoznali mogu odmah gledati na internet stranici Zavoda http://zaprokul.org.rs/ Četvrti kontrapunkt Umetnost i mit danas.

- Učesnici: Vuk Vukićević, direktor; sagovornik Bojana Andrić, urednik i autor "Trezora"
- Snimatelj Aleksandar Stipić, snimatelj zvuka Milan Đorđević, organizator Gordana Grdanović, grafička obrada Milena Marković, montažer Nada Dodig Zildžić, autor Bojana Andrić
- Snimano 18.06.2020, premijerno emitovanje; Redakcija za istoriografiju 

Umetnost u vremenima krize i ratova: pogled iz današnjice, Treći beogradski kontrapunkt - Konferencija je održana 17. i 18. juna 2019. godine u Velikoj sali Jugoslovenske kinoteke. Centralni događaj bio je okrugli sto gde su učesnici odgovarali na pitanja: Umetnost nastaje i u vreme ratova i najtežih društvenih kriza. Da li takve istorijske okolnosti isključivo negativno utiču na umetnički proces, ili mogu predstavljati inspiraciju za umetnike, ili pomoći umetnosti u traganju za sopstvenim smislom? Da li umetnost i umetnici mogu da budu odgovorni za nastanak ratova i kriza i mogu li aktivno doprinositi njihovom prevazilaženju? Kakva je razlika između umetnika kao stvaraoca i kao građanina u situaciji ratova i kriza, i koliko ona određuje njegovo delovanje? Kakva je uopšte odgovornost umetnika kao umetnika u takvim okolnostima? Koliko i na koji način umetnost može pomoći boljem razumevanju i tumačenju ratnih i kriznih situacija i odnosa, kao i čoveka i ljudskog društva kroz njihovu prizmu? Može li se, zaista, "pevati posle Aušvica", ili je "pevanje" tada upravo i najpotrebnije?

- Učesnici: Habib Ahmadzade, jedan od vodećih iranskih proznih pisaca, reditelj i scenarista, profesor Univerziteta umetnosti u Teheranu, ali i učesnik iransko-iračkog rata; Slobodan Despot iz Švajcarske, urednik u izdavačkoj kući L'Age d'Home, za koju je na francuski preveo dela Dobrice Ćosića, Miloša Crnjanskog i Mome Kapora; Džang Đićijang, kineski dramski pisac, rukovodilac Udruženja dramskih pisaca Šandonga, predsednik Akademije umetnosti, direktor Dramskog studija i mentor na Univerizitetu umetnosti provincije Šandong; German Sadulajev, jedan od vodećih ruskih proznih pisaca srednje generacije i društveni analitičar, veoma aktivan učesnik društvenog i kulturnog života u Rusiji.; književnik Muharem Bazdulj. Moderatori su
Emir Kusturica (Srbija), ministar kulture i informisanja Republike Srbije Vladan Vukosavljević
- Snimatelji Svetislav Vučković, Branislav Popović, montažer Branislav Popović, organizacija Maja Marinković, scenario i režija Vladimir Kolarić i Vuk Vukićević
- Proizvedeno 2019, premijerno emitovanje; Izvršni producent Filmske novosti, produkcija Zavoda za proučavanje kulturnog razvitka

Ko je Trnovu Ružicu poljupcem probudio, Ex libris - emisija počinje tekstom: "Knjiga Ko je Trnovu Ružicu poljupcem poljubio - zbunovnik bajki, savremenog nemačkog filozofa i marksologa Iriga Fečera, pleni svojim antidogmatskim duhom, lakoćom i šarmom kojim se poigrava sa okamenjenim, kanonizovanim korišćenjem psihoanalize, istorijskog materijalizma, filološkog tumačenja teksta, da bi se "otkrilo" i "dokazalo" sve ono što je unapred pretpostavljeno i što zapravo , mora biti pronađeno. Time se na duhovit način podsmeva onim ortodoksnim tumačenjima bajki, koje njihovo poetsko bogatstvo i višeznačnost, nastoje da redukuju na jedno značenje, na jednu ravan... " - nakon odgledane dramatizacije u studiju voditelj Suzana Mančić razgovara o poimanju ove bajke sa"gostima ekspertima" iz Amerike i Sovjetskog saveza: prof. dr Elen Braun (Danica Ristovski), prof Elton Braun (Bogdan Diklić), prof. dr Mihail Stavrogin (Miloš Žutić). U publici na praktikablima sede glumci, likovi u kostimima iz upravo odigrane dramatizacije.

- Učesnici: glumci Branka Katić, Danica Ristovski, Bogdan Diklić, Miloš Žutić, Suzana Mančić; Jelena Mitrović, ansambl Musica Antiqua, baletska grupa Sonje Lapatanovmagnetoskop Nebojša Tomić, telekino Mirko Mihajlović, šminker Ljubica Džunić, rekviziter Ratko Zimonjić, pirotehničar Dušan Živković, kostimograf Ivana Korolija, scenograf Slobodan Đošić, dizajner Ljubomir Pavićević Fis, muzički saradnik Milimir Drašković, majstor svetla Goran Grbić, video mikser Branko Salić, teh. vođstvo inž. Radiša Petrović, glavni kamerman Fatmir Nuši, kamermani Branimir Klipa, Slobodan Ratković, Bojan Rakić; sekretar režije Vanja Kranjac, asistent režije Snežana Bradić, pomočnik reditelja Miroslav Lazić, el. montažer Radivoje Milojković
- Scenarista i reditelj Dragan Marinković, producent Petar Ivić, organizacija Verica Čapaković, slika Svetlana Ćirović, snimatelj zvuka Nadežda Živković, mikroman Vlado Dujić
- Snimano 11.12.1984, Redakcija naučnog programa, urednik Vladimir Jelenković; reprizirano u Trezoru 06.02.2015. i 14.11.2016 na RTS 3