sreda, 26. feb 2020, 17:51
Mračne stranice kulturne istorije Srbije: Društvo mrtvog pesnika
Prva epizoda: Kulturna istorija Srbije natopljena je politikom, ideologijom i naročito ličnim verolomstvima do juče najbližih prijatelja među umetnicima. Stoga nije čudno što u nekim delovima ova kulturna istorija nalikuje policijskoj hronici. Mračne stranice u prvoj epizode kulturne istorije Srbije Marko Ristić.
Neobična pojava: za vreme rata nije bio partizan, nakon rata brzo je postao komunista, pa ambasador Jugoslavije u Parizu. U godinama dok je bio ambasador javlja mu se stari prijatelj Rastko Petrović i moli ga da mu pomogne u povratku u Jugoslaviju. Predlog je hladno odbijen. I ne samo to. U eseju "Tri mrtva pesnika" Ristić proglašava Rastka mrtvim.
Ipak, nakon Rastkove fizičke smrti, upravo monseur Ristić dobija u ruke rukopis poslednjeg Rastkovog romana "Dan šesti". Gonjen valjda nekom krivicom ili samo radoznalosti i slave radi, Ristić, zajedno sa Dedincem prisvaja rukopis i daje mu konačan oblik kakav danas poznajemo.
Mračna stranica kutlurne istorije Srbije tako je ispisana do dna.
U ulozi Marka Ristića Bojan Dimitrijević.
Urednik i voditelj emisije Aleksandar Gatalica, režija Nenad Krkelić, direktor fotografije Dušan Živković, montaža slike Dušan Založnik.
U partijskoj istoriji
je mesto M.Ristiću jer ni za vreme komunizma nije bio čitan niti je bio u školskoj lektiri-dakle u književnoj (šire gledano kullturnoj) istoriji ga nema. Srećom, urednici izdavačkih kuća su imali više književnog no partijskog ukusa pa su potiho, bez najava u štampi, izdavali Milana Kašanina i Stanislava Vinavera tj. partijski nepoćudne pisce a ne sećam se da sam videla kod "Prosvete" ili "Nolita" sveže štampanu knjigu Marka Ristića.
komentari