TV Feljton: Svetska baština Srbije

Prof. dr Darko Tanasković, ambasador Srbije pri Unesko i dr Marko Popović, naučni savetnik Arheološkog instituta u Beogradu, u emisiji "Svetska baština Srbije" koju reprizno prikazuje Redakcija za kulturu i umetnost, govore o kulturnom nasleđu Srbije koje se nalazi na Uneskovoj Listi baštine čovečanstva.

Od dve stotine spomenika iz naše zemlje, koji imaju najviši stepen zaštite, na Uneskovu Listu su upisani: Stari Ras sa Sopoćanima, manastir Studenica, Srednjovekovni spomenici na Kosovu i Metohiji, arheološko nalaziše Feliks Romulijana i stećci-srednjovekovni nadgrobni spomenici. Inače, Konvenciju za zaštitu svetske kulturne i prirodne baštine Unesko je usvojio u Parizu 1972. godine s ciljem da skrene pažnju javnosti na ugroženost materijalne i nematerijalne baštine sveta, da se ona popiše, zaštiti i sačuva.

Godine 1979. Srbija upisuje svoje prvo kulturno dobro na Listu svetske baštine: srednjovekovni kompleks Stari Ras i manastir Sopoćane. Stari Ras je zajednički naziv za kompleks spomenika koga čine ostaci utvrđenja Gradina na Pazarištu sa Podgrađem, Trgovište, Gradina u Postenju, manastiri Sopoćani i Đurđevi Stupovi i crkva Svetih apostola Petra i Pavla.

Na Uneskovu listu, 1986. godine upisan je i manastir Studenica, zadužbina velikog župana Stefana Nemanje, utemeljivača nezavisne srpske države i rodonačelnika dinastije koja će vladati Srbijom puna dva veka. Studenica kao najznačajniji manastirski kompleks srednjovekovne Srbije i danas predstavlja veliki umetnički i duhovni centar srpskog naroda.

Zbog visokog stepena ugroženosti na Listu svetske baštine Unesko je upisao i četiri srednjovekovna spomenika sa Kosova i Metohije. 2004. godine na Listu svetske baštine u opasnosti upisani su Visoki Dečani, a dve godine kasnije i manastiri Gračanica i Pećka patrijaršija i crkva Bogorodice Ljeviške u Prizrenu.

Od 2007. godine na Listi se nalazi i antički spomenik Carska palata-Feliks Romulijana, koju je podigao car Galerije krajem 3. i početkom 4. veka i koja predstavlja izuzetan spomenik tog vremena.

2016. godine u Istanbulu naša zemlja je zajedno sa Bosnom i Hercegovinom, Hrvatskom i Crnom Gorom uspela da upiše vredno kulturno dobro, srednjovekovne stećke. Tri lokaliteta stećaka iz naše zemlje upisana na Listu svetske baštine nalaze se nadomak Prijepolja i Bajine Bašte.

U emisiji prof. dr Darko Tanasković i dr Marko Popović govore o značaju spomenika svetske baštine iz Srbije koji se nalaze na Uneskovoj Listi, o stanju u kome se danas nalaze, o ugroženosti kulturne baštine na Kosovu i Metohiji i radovima koji se pod Uneskom sprovode na srednjovekovnom utvrđenju Novo Brdo, o tome zašto su Studenica i Sopoćani skinuti sa liste finansiranja od strane naših institucija, o spomenicima iz Srbije koji se nalaze na preliminarnoj Listi, ali i o tome kako jedan spomenik postaje svetska baština.

Emisija sadrži i tekst "Svetska baština Srbija" autora Nebojše Bradića u interpretaciji Dragana Vučelića.

Urednik emisije: Svetlana Ilić
Montažer: Milan Radičević

 

broj komentara 0 pošalji komentar