Čas anatomije: (P)ostati građanin

Ovaj prvi član Deklaracije o pravu čoveka i građanina koji u sebi sažima iskustvo prosvetiteljske filozofije, postao je temelj celokupne kasnije liberalne misli o građanskom i građanskim pravima. Novo izdanje Časa anatomije posvećujemo analizi ideje i prakse građanstva. Od Francuske buržoaske revolucije do danas, pokazalo se da kategorije slobode i identita, u okviru kojih se i promišlja građanstvo, nisu statične i da je to polje mesto susreta različitih praksi, uticaja, odnosa moći...

Ko je građanin, kako se postaje građanin i kako ostati građanin, zaštiti svoja osnovna ljudska prava ali i proširiti to zagarantovano polje? Ako se i veruje da je klasična liberalna ideologija zaokružila ideju građanstva i učvrstila mu temelje, danas imamo mnogo razloga da sumnjamo u nepokolebljivost tih temelja. Pitanje je da li su neki teoretičari prošlog veka u pravu kada su mislili da ideja građanskih prava ide uzlaznom putanjom i da je taj posao završen. Naš vek postavlja pred građanstvo brojne izazove. Gde smo bili u prošlosti, gde se nalazimo u sadašnjosti i kako će izgledati budućnost građanstva?

Na ova pitanja u emisiji odgovaraju filozofkinja Adriana Zaharijević, antropolog Jelena Vasiljević i istoričar Čedomir Antić.

Urednice emisije: Marija Nenezić i Jasmina Vrbavac
Reditelj: Filip Čolović