Trezor: Sećanja

85 godina od rođenja srpskog i svetskog arheologa Dragoslava Srejovića

Dragoslav Srejović (Kragujevac, 8. oktobar 1931 - Beograd, 29. novembar 1996). Profesor Srejović vodio je arheološka iskopavanja na 67 lokaliteta u Srbiji, Bosni i Crnoj Gori, napisao oko 200 naučnih radova, 20 monografija i posebnih publikacija i desetak manjih i većih kataloga i vodiča. Nekoliko Srejovićevih senzacionalnih otkrića prenele su sve svetske agencije: Lepenski Vir, arhivolta sa natpisom Felix Romuliana, carski mauzoleji i 99 zlatnika kod Gamzigrada, Galerijev porfirni portret, zlatni nakit u Šarkamenu. Dragoslav Srejović postao je dopisni član SANU 1974. godine, redovni 1983. godine; bio je upravnik Odeljenja društveno-istorijskih nauka SANU; upravnik Galerije SANU i jedan od potpredsednika ove ugledne ustanove.
Zanimanje: naučnik - prilog sadrži nekoliko sačuvanih izjava Dragoslava Srejovića koje su snimale svojevremeno Redakcija za decu (za Dvogled, 1968) i Školska redakcija (za Mali program, 1986)
- Proizvedeno 2010, Redakcija za istoriografiju

Oblutak - Po želji velikana svetske arheologije akademika Srejovića priča o oblutku je snimljena je septembra 1996, u Srpskoj akademiji nauka kada je on već bio potpuno svestan svoje bolesti. Ta priča koju je on nosio u sebi upravo je po njegovoj želji bila ispričana umesto poslednjeg intervjua.

- Učesnici: Dragoslav Srejović, sagovornik Ksenija Stojanović
- Realizacija: Snežana Rodić Sinđelić, Svetlana Perović, Vasko Vasović, Tihomir Dukić, Ksenija Stojanović
- Emitovano decembra 1996, Redakcija dokumentarnog programa, urednik Božidar Nikolić; reprizirano 27.11.2007. u "Trezoru"

broj komentara 0 pošalji komentar