Trezor: Škola Trezora

Književnici Miljenko Jergović i Svetislav Basara komentarišu jednominutni dnevnički prilog iz 1974. godine

Jedan minut i deset sekundi - "Povodom 30-godišnjice oslobođenja Beograda 13. oktobra pre podne u Narodnom pozorištu čitali su svoje tekstove istaknuti beogradski pisci: Ivo Andrić, Aleksandar Vučo, Dušan Matić, Vasko Popa. Meša Selimović, Stevan Raičković, Bpanko Ćopić i Miloš Crnjanski. Pozorišna sala je bila dupke puna, a mnogi ljubitelji književne reči ostali su napolju, ne mogavši da dobiju ulaznicu. Ivo Andrić je pročitao odlomak iz svoje lirske proze Lica i odlomak novele Zeko, čija se radnja događa u okupiranom Beogradu. Aleksandar Vučo je čitao odlomak iz poeme Mastodonti, koja je pisana u danima obnove Beograda. Dušan Matić je prezentirao jedan svoj tekst o Beogradu i pesmu "U odajama trajanja", Vasko Popa je izgovorio tri zapisa i tri pesme o Beogradu.  Meša Selimović  je pročitao odlomak iz romana Derviš i smrt. Stevan Raičković je kazao nekoliko svojih pesama. Branko Ćopić je iščitao pripovetku "Koliko je sati" u kojoj je reč o  oslobođenju i oslobodiocima Beograda. I najzad, Miloš Crnjanski je sa glumicom Ksenijom Jovanović, pročitao pesmu "Lament nad Beogradom". Sve je bilo lepo, dostojanstveno i čak uzbudljivo, a pisci su svojim izabranim tekstovima i ličnim interpretacijama oduševili brojne slušaoce (i gledaoce) i opravdano bili pozdravljeni burnim aplauzima (...) Književno matine u Narodnom pozorištu pokazalo je kako književna reč, kada dolazi od velikih i značajnih pisaca i izrečena u pravi čas i na pravom mestu, može mnogo da znači za njenu afirmaciju i popularisanje. Neka nam to posluži kao primer i pouka koje treba i ubuduće koristiti." ("Književne novine", 1. novembar 1974)
Slični napisi, duži ili kraći, izišli su i u dnevnoj štampi, a Televizija Beograd je, od celog ovog jedinstvenog susreta naše književne elite, emitovala prilog u prvim Vestima u trajanju od 1 minuta i 10 sekundi i u večernjem Dnevniku. Drugih zapisa o tom događaju nema. Ali zato je ova crno/bela trezorska čestica, izmamila uzbudljiv dijalog dvojice novinara, kolumista i književnika, Milenka Jergovića i Svetislava Basare, u trajanju od jednog sata na istom istorijskom mestu, u sali beogradskog Narodnog pozorišta.

- Učesnici: Miljenko Jergović, Svetislav Basara
- Uz prijateljsku pomoć Balše Đoga i Radivoja Andrića, snimatelj Bojan Marojević, asistent Dalibor Stanković, snimatelj zvuka Željko Kordić, rasvetljivač Rade Veselinović, saradnik snimatelj Milena Jekić Šotra, organizator Gordana Grdanović, urednik istraživač Vesna Došen, grafička obrada Milena Marković, montažer Nada Dodig Zildžić, autor Bojana Andrić
- Snimano 24.12.2015. u Narodnom pozorištu, premijerno emitovanje; Redakcija za istoriografiju.

I glas i stas - Zvučni zapis priloga za Vesti i Dnevnik glasi: "Proslava 30-te godišnjice oslobođenja Beograda već je uveliko počela. Na mnogobrojnim kulturnim manifestacija koje se održavaju u svim beogradskim opštinama, književnici i muzičari, likovni umetnici daju svoj doprinos proslavi ovog jubileja. Jutros je u Narodnom pozorištu priređen književni miting na kojem su učestvovali naši najpoznatiji pesnici i prozaisti. Govoreći o učesnicima programa kritičar Petar Džažić je rekao da su oni svojim delom dali značaj borbi za bolje i humaniji društvene odnose. Prepuno gledalište prvo je burno pozdravilo Ivu Andrića koji je čitao odlomak iz priče o okupaciji i stradanju ljudi Beograda, Zatim je poemu o obnovi razrušenog grada govorio Aleksandar Vučo. O Beogradu, velikom radilištu govori i pesma "Kratka svita o Beogradu" Dušana Matića. Stihove o teškim danima rata, progonima i stradanjima slobodarskog stanovnika grada i posvećene savremenom životu govorili su Vasko Popa i Stevan Račković, a odlomke iz romana Derviš i smrt čitao je Meša Selimović. Opis humorističnog događaja o jedinici V Krajiške divizije koja se borila za oslobođenje Beograda čitao je Branko Ćopić, Miloš Crnjanski, govorio je poemu "Lament nad Beogradom". Mnogobrojna publika je dugotrajnim aplauzom pozdravila sve učesnike."
Budući da spikerski glas dominira i da se tokom celog priloga ne čuju glasovi književnika koji kazuju svoju poeziju i prozu, "Trezor" se potrudio da to nadoknadi dodatnim prilogom u kojem se svaki od ovih pisaca pojavljuje "stasom i glasom" istrgnut iz nekih drugi arhivskih emisija Televizije Beograd.

- Učesnici: Ivo Andrić, Vasko Popa, Branko Ćopić, Meša Selimović, Dušan Matić, Aleksandar Vučo, Stevan Raičković, Miloš Crnjanski
- Realizacija: urednik istraživač Milena Jekić, grafička obrada Milema Marković, montažer Nada Dodig Zildžić, autor Bojana Andrić  
- Premijerno emitovanje; Redakcija za istoriografiju.
 
Utorak, 26.01.2016. na RTS SAT
Izbor iz ranijih "Trezora": Uoči sutrašnje slave Svetog Save

Sveti Sava, Čitalište - Povodom praznika najvećeg srpskog prosvetitelja, Svetog Save, Trezor prikazuje emisiju iz ciklusa Čitalište snimljenu 1998. u produkciji Redakcije programa za decu i mlade RTS-a. O Svetom Savi u emisiji govore Voja Marjanović, Dragan Mladenović i Krsto Milovanović. Učesnici govore o delu ovog prosvetitelja i pevaju pesme njemu u čast.

- Učesnici: Mila Milosavljević, Voja Marjanović, Dragan Mlađenović, Krsto Milovanović
- Scenario Mila Milosavljević, organizator Ana Vujanović, teh. vođstvo dipl. inž. Vojislav Mitrović, ton majstor Dejan Dimitrijević, dizajn svetla Dobrivoje Marković, scenograf Mirjana Pavlica, kamermani Desimir Mojović, Srđan Kalajdićić, Darko Crnoglavac, video mikser Dragica Đurđević; ENG ekipa Slavko Aleksijević, Slaviša Petrović, Miroslav Gojković, Tomislav Krstić; montažer Aleksandar Mrzić, reditelj Sunčica Milosavljević
- Proizvedeno 1998, Redakcija programa za decu i mlade, odgovorni urednik Slobodan Stanišić.

Dvogled, 123. emisija u kojoj deca razmišljaju o radu - Dragan Babić je tokom posete Beloj Crkvi obišao tamošnju osnovnu školu. Prisustvovao je času na kojem su deca čitala pismene sastave o životu zemljoradnika. Po njihovom mišljenju dobar zemljoradnik mora da ustaje rano, radi od jutra do mraka, zna sve o zemlji, biljkama, domaćim životinjama, mašinama koje upotrebljava za obradu zemlje, ruke su mu zbog teškog rada ogrubele i zaprljane, a uveče je umoran zbog svakodnevnog obavljanja teških poslova...

- Snimatelj Milan Milijanović, snimatelj zvuka Nebojša Stanojević, sekretar režije Verica Arsić, montažer Milica Polićević, autor Dragan Babić
- Premijerno emitovano 07.08.1973; Redakcija programa za decu, urednik Olga Vlatković; reprizirano u "Trezoru" 27.01.2012.
 
Utorak, 26.01.2016. na RTS 3
Izbor iz ranijih "Trezora": Dve emisije o srpskom prosvetitelju Svetom Savi

Savindan - Emisija "Savindan" posvećena je velikom delu Svetog Save i onome što je prvi srpski prosvetitelj ostavio svom narodu. U emisiji su korišćeni odlomci iz TV monodrame "Žitije Svetog Save", reditelja Ratka Ilića. Odlomke o nastanku manastira Hilandar, sukobu braće Nemanjić, autokefalnosti srpske crkve... govori glumac Ljuba Tadić.

- Uloga Ljuba Tadić
- Tekst pripremio Božidar Nikolić, tekst čitao Ivan Jagodić, saradnik na dokumentaciji Nevena Novaković, Vesna Došen, Vesna Jovanović, Miroslav Tešić, digitalni efekti Jelena Bošković, Vojislav Mihailović; tonska obrada Ljubiša Špegar, izbor muzike Viktor Simić, montažer Loreta Vukotić, realizator Mila Jovanović
- Proizvedeno 1997, Redakcija dokumentarnog programa, urednik Božidar Nikolić.

Sveti Sava u srpskim školama - Sveti Sava (1174 (75) - 14. januar 1236) je bio srpski princ, monah, iguman manastira Studenice, književnik, diplomata i prvi arhiepiskop autokefalne Srpske pravoslavne crkve. Rođen je kao Rastko Nemanjić, najmlađi sin velikog župana Stefana Nemanje, i brat kraljeva Vukana i Stefana Prvovenčanog. Kao mladić dobio je od oca Zahumlje na upravu. Međutim, Rastko je pobegao na Svetu goru i zamonašio se u ruskom manastiru Svetog Pantelejmona, gde je dobio ime Sava. Kasnije je sa svojim ocem, koji se u međuvremenu zamonašio i dobio ime Simeon, podigao manastir Hilandar, prvi i jedini srpski manastir na Svetoj gori. Sveti Sava je ustanovljen za školsku slavu odlukom Sovjeta Knjažestva Srbskog 2. januara 1840. godine, a na predlog Atanasija Nikolića, rektora Liceja iz Kragujevca. U odluci Popečiteljskog prosvještenija, predstavnici državne i crkvene vlasti propisali su da se sveti Sava proglašava za patrona svih naših škola i da se od tada 14/27. januara ima u svim školama najsvečanije proslavljati. Crna Gora uvodi ovaj praznik od 1856. godine, pod knjazom Danilom. Praznik se proslavljao kao školska slava sve do 1945. godine, kada je ukinut odlukom vlasti. Posle poluvekovnog  ignorisanja, ponovo se nastavilo sa proslavljanjem Svetog Save kao školskog patrona.

- Tekst čitao Đorđe Jovanović
- Urednik emisije i scenarista Momir Karanović, kompozitor i aranžer Dimitrije Mikan Obradović, muzički saradnik Viktor Simić, ENG snimatelji Milenko Jovanovć, Fatmir Nuši; ENG ekipa Vojislav Luković, Rade Savković, Nenad Vlatković, Marko Marić, Boris Radović; TV realizacija producent Gavrilo Azinović, organizator Zoran Jevremović, obrada zvuka Radoslav Bojković, digitalni efekti Slavoljub Bogdanović, el. montažer Dušan Založnik, sekretarica režije Marija Jovanović, pomoćnik reditelja Slobodan Herceg, reditelj Nikola Lorencin
- Premijerno emitovano 27.01.1997; Redakcija školskog programa, urednik dr Miroslav Savićević; emitovano u "Trezoru" 19.05.2015.

broj komentara 0 pošalji komentar