Nauka 2015: Vek i po Jovana Cvijića

Ove godine navršava se 150 godina od rođenja dr Jovana Cvijića, istraživača izuzetno poštovanog u naučnim krugovima tog doba, prvog južnoslovenskog geotektoničara, prvog rektora Beogradskog univerziteta, predsednika Srpske kraljevske akademije, utemeljivača karstologije - posebne discipline u okviru geomorfologije, i nove naučne oblasti - antropogeografije...

Samo u oblasti istraživanja karsta Jovan Cvijić je imao 27 članaka i studija, od kojih je čak 10 objavljeno na drugim jezicima. Rezultate naučnog rada na terenu Balkanskog poluostrva sabrao je u dve knjige pod nazivom "Geomorfologija". Njegov pogled na geografiju bio je širok i vrlo specifičan - ljude i njihovo okruženje posmatrao je kao celinu. Tokom geoloških i geomorfoloških istraživanja nije se bavio samo reljefom - upoznavao je istovremeno specifičnosti naselja i ljudi koji obitavaju u njima. Odatle je proizašla nova oblast antropogeografija, i u okviru nje etnopsihologija, razrađene u monografiji „Balkansko poluostrvo" do najsitnijih detalja.

Osim u nauci, Jovan Cvijić je doprineo i u kreiranju granica Kraljevine Jugoslavije. Na Mirovnoj konferenciji u Parizu 1919. godine svojim imenom i naučničkim kredibilitetom pomogao je uspostavljanju povoljnijih granica za svoju domovinu, za koju se svim srcem zalagao.

U emisiji Naučne redakcije RTS Nauka 2015 - Vek i po Jovana Cvijića poznavaoci i poštovaoci dela velikana srpske nauke govore o njegovim najznačajnijim dostignućima, najvažnijim momentima iz života, naučnom i političkom angažovanju.

Urednik emisije: Marija Stevanović
Reditelj: Katarina Rogić

broj komentara 0 pošalji komentar