Trezor

Na današnji dan pre 77 godina rođen je srpski i svetski arheolog Dragoslav Srejović (Kragujevac, 08.10.1931 - Beograd, 29.11.1996). Profesor Srejović vodio je arheološka iskopavanja na 67 lokaliteta u Srbiji, Bosni i Crnoj Gori, napisao oko 200 naučnih radova, 20 monografija i posebnih publikacija i desetak manjih i većih kataloga i vodiča.

Nekoliko Srejovićevih senzacionalnih otkrića prenele su sve svetske agencije: Lepenski Vir, arhivolta sa natpisom Felidž Romuliana, carski mauzoleji i 99 zlatnika kod Gamzigrada, Galerijev porfirni portret, zlatni nakit u Šarkamenu. Poslednjih godina veliki deo svog vremena posvetio je radu u Srpskoj akademiji nauka i umetnosti u Beogradu, čiji je dopisni član postao 1974. godine, a redovni 1983. godine. Bio je uspešan upravnik Odeljenja društveno - istorijskih nauka SANU; odličan upravnik Galerije SANU i na kraju i jedan od potpredsednika ove ugledne ustanove.

GAMZIGRAD 2008 - Na redovnom obilasku televizijskih predajnika po Srbiji, u povratku sa obavljenog snimanja na Deli Jovanu, na putu ka Beogradu, ekipa "Trezora" skrenula je u Gamzigrad. Na ovom arheološkom lokalitetu, koje je od nedavno na listi Svetske baštine pod zaštitom Uneska, inače je uvek živo jer tu rade ekipe arheologa i muzealaca iz celog sveta, pod okriljem Narodnog muzeja u Zaječaru, no, ovog puta, na paklenih 40 celzijusevih u hladu, bilo je nekoliko posetilaca, dežurni radnik na održavanju, prodavačica hladnih napitaka i kustos Maja Živić koja se pakovala za povratak kući, upravo isprativši ekipu, nemačkih naučnika koji su poslednjih dana leta ovde radili. Obišli smo prostorije gde, po nekoliko meseci, žive i rade članovi arheoloških timova, kupili suvenire, zahvalili domaćinima i otišli za Beograd. "Zahvaljujući istrajnosti i zalaganju Vekoslava Popovića, tadašnjeg upravnika Narodnog muzeja u Zaječaru, vođenim skoro romantičarskim oduševljenjem, sistematska arheološka istraživanja Gamzigrada otpočela su 1953. godine. Zlatno doba Gamzigrada nastupilo je 1970. godine, od kada je, sve do svoje prerane smrti 1996. godine, arheološkim istraživanjima rukovodio Akademik prof. dr Dragoslav Srejović, koji je Gamzigradu obezbedio istaknuto mesto u svetskoj arheologiji, kakvo mu po njegovom značaju i pripada" (Iz publikacije Maje Živić "Romuliana - Galerijeva carska palata"). U današnjoj emisiji videćete ono što je naša kamera zabeležila: video zapis carskog grada iz III veka i audio zapis o svakodnevnici iz XXI veka.

* Učesnici mr. arheologije i kustos zbirke Felidž Romuliana Maja Živić; radnik na održavanju Dragan Đorđević; sagovornik i urednik Bojana Andrić

* Snimano 07.09.2008, Redakcija za istoriografiju

GAMZIGRAD, SEDAM PITANjA O JEDNOM KASNOANTIČKOM LOKALITETU - Gamzigradski kompleks čini carska palata i sakralni spomenik rimskog imperatora Galerija i njegove majke Romule, iz IV veka. Prof. Srejović odgovara na pitanja o arheološkom lokalitetu Gamzigrada: Kako je izgledalo pre iskopavanja? - Šta se mislilo da predstavlja? - Kako danas izgleda? - Kako je izgledao dok se u njemu živelo? - Kome je mogao pripadati? - Čime se ogleda njegova dvobogost? - Šta još nije iskopano?

* Scenario Vojislav Čolanović; tekst čitao Dušan Marković; producent Petar Ivić; ton Uroš Grujičić; snimatelji Zaviša Stojković, Todor Jović; reditelj Peđa Obradović

* Premijerno emitovano 22.03.1980, Redakcija naučnog programa

broj komentara 0 pošalji komentar