Trezor

Na današnji dan, 1987. umro je književnik Dragiša Vitošević.

Dragiša Vitošević (Bare, 14. jun 1935 - Sisak, 4. avgust 1987) - Dragiša Vitošević je bio neobična i svestrana ličnost, književni istoričar i kritičar, antologičar naše usmene književnosti, pripovedač, oštar kritičar malograđanskog duha i morala. Završio je Filološki fakultet u Beogradu, doktorirao 1973. Bio je glavni urednik časopisa za književnost i kulturu sela "Raskovnik". Vrstan poznavalac bogate tradicije srpske kulture, borac za očuvanje narodnih umotvorina i običaja, kao i čistote srpskog jezika, on je autor čuvenog pesničkog zbornika Orfej među šljivama, kao i dela Ja mislim drukčije, Darodavci iz prikrajka, Do Evrope i natrag, Volovi na plafonu... Radio je kao naučni savetnik u Institutu za književnost i umetnost u Beogradu.

Dragiša Vitošević - iz serije To sam ja autora, urednika i voditelja Dragana Babića. Iz kritike: Ako je na samom početku neko pomišljao da će i Dragiša Vitošević, poput znatnog broja dosadašnjih gostiju emisije To sam ja pokušati da nam se predstavi u obličju prilagođenom pretpostavljenim zahtevima i očekivanjima gledalaca ovakvog programa, te da će se prema tome, starati da bude i neko drugi (setimo se Šerbedžije i Dedijera!) sumnje su brzo bile razvejane. Ovaj književnik i strasni borac za čistotu našeg jezika, istinski zaljubljenik u izvorne vrednosti naše narodne kulture, duboko i iskreno vezan za selo, predstavio se kao prijatan i otvoren čovek, koji na primeru svog tegobnog životnog iskustva, obeleženog bolešću, ne želi da pokaže samo snagu sopstvene volje i verovanja, nego i moć knjige, opojnost saznanja, širinu prostora što se otvara pred duhovnom radoznalošću... Vitoševićevi roditelji, dvoje dostojanstvenih seljaka, toplo i jednostavno svedočili su o dugoj borbi što su je vodili za spas svog sina, o njegovim dečačkim interesovanjima i školskim danima, o njegovim ljudskim vrlinama i životnim načelima, omogućujući nam da celovito sagledamo jednu uistinu neobičnu ličnost. Nepravedno bi bilo zanemariti i učinak Dragana Babića: više u ulozi zanesenog slušaoca Vitoševićeve istinite priče, on se oglašavao onda kada bi, verovatno, i njegova publika želela još nešto da pripita gosta, pokazujući u većoj meri nego ikad dosad tešku veštinu da drži kontrolu nad emisijom, a da sve teče lako, zanimljivo i neusiljeno." (Predrag Milićević, "Radio TV revija" 30.11.1979)

- Učesnici: Dragiša Vitošević, majka Radmila, otac Dragoljub, voditelj Dragan Babić
- Istraživači Novica Milić, Prvoslav Plavšić, Dragan Babić; TV realizacija: slika Branko Bunjičević; mikromani Vanja Dubajić, Milan Utržan; majstor zvuka Dušan Vujić; magnetoskop Petar Putniković; tehničko vođstvo Jovan Rodić; organizator Aleksandra Milenković; producent Nenad Romano; muzički saradnik Dušan Karuović; scenograf arh. Aleksandar Milović; mikser slike Milovan Ivanić; majstor svetla Mihajlo Vojsić; kamermani Dragoljub Đorđević, Živorad Lazić, Jovan Blagojević, Veselko Krčmar; sekretar režije Mira Petrović; asistent režije Ljubivoje Marković; reditelj Milan Knežević
- Premijerno emitovano 15.11.1979, Redakcija programa iz kulture, urednik Zora Korać

Utorak, 04.08.2015. na RTS SAT

Izbor iz ranijih "Trezora": Drugi deo emisije snimljene na izložbi Manuel muzeja zaboravljenih umetnosti, zatim jedan kratak zapis o savskim alasima iz 1971

Zlatne ruke, Na izložbi "Živeti u Dunavskoj banovini" - drugi deo. Nastavljamo hod kroz izložbu "Živeti u Dunavskoj banovini" i zanatske radnje iz prošlosti, a dočekuju nas sadašnji majstori svojih zanata. Na ovoj izložbi smo svi jednom nogom u prošlom, a drugom u sadašnjem veku. Oni koji nas kroz izložbu vode dobro poznaju istoriju svog zanata i zanimanja, a i vi, koji nas gledate prepoznaćete mnoge predmete i alate. Upitaće se možda neko: zašto baš ovi ljudi. Pa, jednostavno - zato što su oni ljubitelji Trezora, a i zato što su istinski znalci, a najviše zato što je svako do njih ubeđen da je njegovo zanimanje najlepše na svetu.

- Učesnici: sarač-sedlar Dejan Milutinović, obućar Miloš Antić, stomatolog Vera Zekavica, koautor izložbe Vladan Caričić, sagovornik Bojana Andrić
- Realizacija: snimatelj Andrej Oštrbenk, asistent Milorad Mičić, snimatelj zvuka Ivan Roganović, mikroman Gordan Jović, rasvetljivač Milan Mihajlović, saradnik-snimatelj Milena Jekić, organizator Gordana Grdanović, grafička obrada Ivan Jevtić, Milena Marković, montažer Zorica Blagojev, autor Bojana Andrić
-Premijerno emitovan0 04.03.2014, Redakcija za istoriografiju, urednik Dobrivoje Ilić

Alas - iz serije Pesnici svog poziva. Životna priča ribara koji je došao na Savu još 1928. godine, direktno iz vojske. Prve dve godine je šegrtovao kod starih alasa, a tek nakon toga postao ribar. Ceo život provodi ili na reci ili u svojoj sojenici.

- Snimatelj Duško Stefanović, zvuk Đorđe Đurović, montažer Petar Aranđelović, reditelj Aleksandar Mandić
- Premijerno emitovano 15.05.1971, Redakcija dečjeg programa, urednica Olga Vlatković; reprizirano 29.03.2006. i 04.03.2014. u "Trezoru"

Utorak, 04.08.2015. na RTS 3

Izbor iz ranijih "Trezora": Sećanje na Muharem Pervić, književnog i pozorišnog kritičara

Može li televizija da misli - naslov je kratkog eseja o televiziji koji je Muharem Pervić (Humići kod Ključa 11. april 1934 - Beograd 29. jul 2011) napisao za knjigu fotografija i zbornik tekstova "TV Lica " Ljubinka Kožula, a "Trezor" je sačinio vizualizaciju tog teksta. U toj istoj knjizi objavljena je fotografija, snimljena krajem osamdesetih, na kojoj Muharem Pervić, Vasilije Popović, Slobodan Stojanović i Filip David sede na jednoj tašmajdanskoj klupi, pa smo zamolili Filipa Davida, dugogodišnjeg urednika Dramske redakcije TVB da nam protumači ovu fotografiju. Sledi deo iz 27. epizode serije Vreme televizije (1998) u kojem Muharem Pervić govori o TV seriji Kako se kalio čelik i ostalo koju je na osnovu njegovog teksta režirao Goran Paskaljević, a čije su sve epizode posle emitovanja, polovinom sedamdesetih, obrisane.

- Autor Bojana Andrić, grafička obrada Ivan Jevtić, montažer Mlorad Ćitić
- Premijerno emitovano 18.08.2011, Redakcija za istoriografiju

Hronologija iz Trezora - izbor intervjua i izjava Muharema Pervića sačuvanih u Programskom arhivu TVB: o Hamletu Petra Kralja na Dubrovačkim letnjim igrama, 1967; Pervić prima nagradu "Đorđe Jovanović" za najbolju knjigu eseja i kritika, 1977; za seriju Među nama, Pervić govori o Ljubinki Bobić, 1989; o komediji od Nušića do danas na Festivalu komedije u Jagodini, 1999; o Beketu i komadu Srećni dani za ciklus Pedeset godina čekanja Godoa 2003; za Obelisk (2007) odgovara na pitanja Branke Krilović o vlastitim i svetskim vrednostima, o mentalnom buvljaku, o životu...

- Autor Bojana Andrić, grafička obrada Ivan Jevtić, montažer Mlorad Ćitić
- Premijerno emitovano 18.08.2011, Redakcija za istoriografiju

Branko Miljković - emisija iz serije Petkom u 22. Muharem Pervić, Milosav Buca Mirković i Božidar Timotijević govore o Branku Miljkoviću i njegovim delima, a Branimir Brstina kazuje stihove i komentare pesnika.

- Učesnici: Muharem Pervić, Milosav Buca Mirković, Božidar Timotijević, Branimir Brstina
- Reditelj Milan Peca Nikolić, urednik Mila Kostić
- Premijerno emitovano 14.03.1986, Redakcija programa iz kulture, urednik Zora Korać; reprizirano 18.08.2011. u "Trezoru"

broj komentara 0 pošalji komentar