Trezor

Razgovor sa prvom urednicom Dečijeg programa TVB Dušicom Manojlović.

Dušica Manojlović - Razgovor sa prvom urednicom Dečje redakcije TVB i na početke njenog rada u Radio Beogradu, kasnije i u Televiziji Beograd.  Dušica Manojlović je apsolvirala pedagogiju, radila kratko u "Politici", u Radio Beograd došla 1948. godine u tadašnju Pionirsku redakciju, kasnije Dečju redakciju, kada je urednik bio Voja Carić, a saradnici Vasko Popa, Olga Vlatković, Caca Mitrović, Ljubiša Bačić. Skoro punih deset godina stvarala dečji program pokušavajući zajedno sa svim saradnicima da osmisli nešto novo i zanimljivo za decu. Sa Lolom Vlatković autor je prve serije za decu na radiju Gradić Veseljak (koju je kasnje prilagodila televizijskom izrazu). Od 1956. godine učestvuje u pripremi programa za uvođenje televizije u grupi koja je formirana pod rukovodstvom direktora Radio Beograda Mirka Tepavca, pored Lole Đukića, Branka Popovića, Saše Markovića, Ljubomira Zečevića, Igora Leandrova, Vlade Mitrovića, Pavla Maletina.

Na televiziji je uradila prvu seriju En-den-dinus u režiji Vere Belogrlić, seriju Pozorište šest i pet, pisala tekstove i adaptirala mnoga poznata dela za decu i omladinu. Ponovo se vraća na Drugi program Radio Beograda 1966. i ostaje do penzije 1976. godine. U svom bogatom radnom veku, Dušica je doživela dve tehnološke revolucije koje su presudno uticale, na autore, urednike i celokupno programsko ljudstvo: pojava magnetofona na radiju i pojava magnetoskopa na televiziji. Iako je tako, gledaoci neće moći da vide ni jednu emisiju koju je Dušica potpisala kao urednik, ni jednu sa njenim imenom na televizijskoj špici, jer ni jedna emisija iz te najranije, eksperimentalne faze emitovanja programa nije sačuvana.

- Učesnici: Dušica Manojlović, sagovornik Bojana Andrić

- Snimatelj Borislav Ristović, snimatelj zvuka Dragan Ušendić, grafička obrada Goran Ergarac, organizator Gordana Grdanović, izbor fotografija Momirka Ilić, urednik istraživač Vesna Ignjatović, montažer Zorica Blagojev, autor Bojana Andrić

- Snimano 16.08.2007, premijerno emitovano 16.04.2008; Redakcija za istoriografiju, urednik Bojana Andrić

Utorak, 18.11.2014. na RTS SAT
Izbor iz ranijih "Trezora": Razgovor Duške Vrhovac Pantović sa Perom Stefanovićem, književnikom i hroničarem Prištine
 snimljen 1997. u njegovoj rodnoj Prištini

Petar Stefanović rodio se 1927. godine u Prištini, kao potomak stare i ugledne prištinske porodice, čiji rodoslov je poznat i zabeležen za preko tri veka. Kao autor velikog broja knjiga, poznati pisac i najbolji poznavalac i hroničar Prištine, među svojim sugrađanima i kolegama uživao je veliki ugled i poštovanje. Voleo je i da putuje, da upoznaje druge gradove, zemlje i kulture, ali je često ponavljao da za njega nema veće radosti od povratka u svoj dom i svoju Prištinu. Nažalost, iako se tome opirao do poslednje mogućnosti, i on je, sa ostalim prognanim Srbim, 1999-te godine morao da napusti svoj porodični dom i svoj rodni grad. Utočište je našao u Obrenovcu, gde je nastavio da živi i piše, gde su ga ljudi takođe poštovali i voleli i čitali njegove knjige, ali ništa nije moglo da nadomesti "miris doma" ni umanji tugu i čežnju za nasilno oduzetim domom i zavičajem, koji se ničim ne mogu zameniti ni nadoknaditi. Njegov stvarni život ostao je u Prištini, u Staroj čaršiji čiji je svaki korak i istoriju poznavao i voleo, a kako je sam govorio, u Obrenovcu nije živeo, već samo tugovao. U Obrenovcu se, početkom ove 2014. godine, upokojio i, verovatno, vratio jatu zvezda nad njegovim zavičajem.

Pera Stefanović, Stvaralac i zavičaj - Ova emisija snimana je u Prištini, na ulicama i u Staroj čaršiji, polovinom novembra 1997. godine, a razgovor sa Perom Stefanovićem u njegovoj kući, u Ulici Vidovdanskoj 24 (koja se danas, zove Ulica majke Tereze). Ovo je svedočanstvo jednog starosedeoca o nekadašnjem i o tadašnjem životu u Prištini, ali i o slutnjama nesreće koja će tek uslediti...

- Učesnici: književnik Petar Stefanović, sagovornik Duška Vrhovac Pantović

- Urednik i autor Duška Vrhovac Pantović, producent Dragan Milojković, organizator Dragan M. Bogdanović, sekretarica Magdalena Šarić, asistent Aleksandar Lazarević, Aleksandra Lorencin, Marijan Zekanović, snimatelj Milenko Jovanović, montažer Aleksandar Mrzić, reditelj Dušan Knežević

- Proizvedeno 1997, Redakcija dokumentarnog programa, urednik Božidar Nikolić; reprizirano 31.10.2014. u "Trezoru"

Utorak, 18.11.2014. na RTS Digital

Izbor iz ranijih "Trezora": Izbor iz dela reditelja Peđe Sinđelića

Igra o pamćenju i umiranju - video drama prema tekstovima Luisa Bunjuela; o njegovom životu govore i drugi,  majka, sestra...

- Igraju: Ferid Karajica, Željka Cvijetan, Olja Bećković, Milenko Zablaćanski, Dubravko Jovanović, Zdenko Kolar, Aleksandar Jovanović, Marta Gligorijević, Mihailo Jevtić

- Scenarista i reditelj Predrag Sinđelić, scenograf Aleksandra Gligorijević, kostimograf Ivana Korolija, video mikser Vladimir Mitrović, snimatelj zvuka Velibor Hajduković, dizajner svetla Milan Tvrdišić, kamermani Miloje Lazić, Milan Drezgić, Slobodan Jovanović, Ivan Dapčević; montažer Radomir Todorović

- Proizvedeno 1984. za seriju Umetničko veče, Redakcija programa iz kulture, urednik Zora Korać; reprizirano 03.11.2006; 02.08.2011. u "Trezoru"

Reč reditelja - video i TV reditelj, diplomirao 1980 (American University, Washington D.C), magistrirao 1991 (New school for social research, N.Y). Inicijator, autor i realizator raznovrsnih multi-medijskih projekata i radionica, autor i reditelj dokumentarnih, eksperimentalnih i umetničkih video radova, reditelj mnogobrojnih TV emisija iz oblasti kulture, umetnosti i obrazovanja. Na Televiziji Beograd režira najpre u seriji Petkom u 22 (dokumentarne, videoartove, videodrame, muzičke spotove) i u više serija školskog programa, zatim slede serije TV feljton, TV galerija, Devedesete, Metropolis, Video knjiga. Učestvovao je sa svojim radovima na najznačajnijim domaćim i međunarodnim festivalima u Montreu, Ljubljani, Neumu, Sofiji, Moskvi, Parizu, Milanu... Predrag Sinđelić, predstavlja u Trezoru dva svoja rada koju su, takođe obišla svetsku video-art scenu.

- Učesnici: Predrag Sinđelić (u TVB od 1981), sagovornik Bojana Andrić

- Snimano 15.09.2006, premijerno emitovano 03.11.2006, reprizirano 02.08.2011; Redakcija za istoriografiju

Konac komedije - Jednočinka Konac komedije je jedini dramski tekst Ive Andrića. Napisan je između 1914. i 1918. Tekst je otkrio Akademik Predrag Palavestra i objavio u "Sveskama" Zadužbine 1985. Televizijske varijacije drame "Konac komedije" su autorska ostvarenja Miljenka Derete, Predraga Sinđeliće i Milana Pece Nikolića. U okviru izložbe "Umetnost za televiziju" triptih Konac komedije prikazan je u Muzeju modernih umetnosti u Los Anđelesu, Muzeju modernih umetnosti u Njujorku, Stedelik muzeju u Amsterdamu, Tejd galeriji u Londonu, Kulturnom centru "Bobur" u Parizu, Dijamantskoj palati u i još 13 svetskih muzeja moderne umetnosti. Konac komedije je u stalnoj postavci većine ovih muzeja i u Svetskoj antologiji televizije 1968. do 1988. Varijacija Andićeve jednočinke u režiji Predraga Sinđelića traje devet i po minuta.

- Uloge: Elizabeta Đorevska, Miljenko Blečić

- Scenograf Snežana Petrović, kostimograf Ivana Korolija, muzika Gordan Pojatić, magnetoskop Nebojša Tomić, video mikser Mileta Manević, snimatelj zvuka Velibor Hajduković, kamermani Branislav Kuzmanović, Marius Toader, Dragan Matijević; TV adaptacija i režija Predrag Sinđelić, urednik emisije Dževad Sabljaković,

- Proizvedeno 1986. za seriju Umetničko veče, Redakcija programa iz kulture, reprizrano 03.11.2006; 02.08.2011. u "Trezoru"

.



broj komentara 0 pošalji komentar