Vidik: Književnost i istina

Platonov idealizam nekada, oduzeo je pesnicima moć predstavljanja istine, a danas se čini da je jedino sa idealističkog stanovišta moguća vera u status i moć književnosti.

Biti idealista u Platonovo vreme, značilo je odstraniti književnost iz ozbiljne rasprave o istini i svetu. Danas, svako poverenje u moć književnosti da kaže istinu o svetu i utiče na promene koje bi iz toga mogle da proisteknu, znači biti idealista.

Novo izdanje emisije Vidik posvećujemo pitanju koje jednako preispituje i pojam istine i ulogu književnosti. U svetu u kojem vlada "upitanost nad svakim totalizujućim i homogenizujućim sistemom" kako je pisala teoretičarka postmodernizma Linda Hačion, književnosti se sve više, u teoriji, pripisuje kognitivna, vaspitna i kritička funkcija, dok se u praksi, gotovo kao u Platonovo vreme, književnost marginalizuje. O stvarnoj i potencijalnoj moći književnosti, o načinu na koji umetnička književnost predstavlja, kritikuje i preispituje svet i istinu, odnosu umetnosti i stvarnosti, govore pisac Mileta Prodanović i filozof Ivan Milenković.

Urednice emisije su Jasmina Vrbavac i Marija Nenezić.

Reditelj je Nenad Krkelić.

broj komentara 0 pošalji komentar
Vidik Vidik

Autor:
RTS

Svakog drugog petka, Naučno-obrazovna redakcija i Redakcija za kulturu, naizmenično, pripremaju novu, debatnu emisiju pod nazivom "Vidik". [ detaljnije ]