utorak, 15. jul 2014, 08:13
Enciklopedija za radoznale: Begov most i druge priče
Begov most na reci Temštici kod sela Staničenja omiljeno je izletište Piroćanaca.
Smatra se da potiče iz rimskog doba, a kako ga je kasnije obnovio neki turski beg, mostu je ostao naziv po njemu. Veći deo kamenog mosta je očuvan, ali nije u upotrebi. Begov most je proglašen spomenikom kulture.
Struganik
Kuća vojvode Živojina Mišića danas je memorijalni kompleks čija se postavka sastoji od dva dela, istorijskog i etnološkog. U okviru muzeja je tematska postavka koja prikazuje Živojina Mišića u kontekstu istorijskih zbivanja krajem XIX i početkom XX veka, s akcentom na one događaje u kojima je vojvoda odigrao značajnu ulogu i zbog čega se njegovo delo proučava na vojnim akademijama u svetu.
Palim timočkim ratnnicima
Spomenik borcima Timočke krajine palim u ratovima za oslobođenje i ujedinjenje od 1912. do 1918. godine podignut je u centru Zaječara povodom 100. godišnjice oslobođenja od turske vlasti. Spomenik je visok četiri metra, a po obliku podseća na zarubljenu piramidu. Na četiri strane spomenika se nalaze venci, a na vrhu su figure ratnika.
Kula Nenadovića
Kula Nenadovića je podignuta 1813. godine, a obnovljena 1836. godine. Podigao ju je vojvoda Jakov Nenadović uz pomoć svoga sina Jevrema. Izgrađena je na ivici brda Kličevac, na samo pola kilometra od sadašnjeg centra grada. Krajem 1813. godine ustanici su morali da napuste Valjevo, pa je tako i Kula pala u turske ruke. Turci su je, kao dobro građenu i sigurnu građevinu, pretvorili u tamnicu. Kula Nenadovića je danas, nakon višegodišnje obnove i konzervacije, kulturno-istorijski spomenik pod zaštitom države, i jedan od simbola Valjeva.
Manastir u kanjonu Temske
Manastir Temska, sa crkvom posvećenom Svetom velikomučeniku Đorđu, sagradio je, po narodnom predanju, sestrić cara Dušana iz porodice Dejanović, u drugoj polovini 16. veka. Nazvan je po ruševinama starog grada Temca iz 11. veka, koji se nalazio u neposrednoj blizini. Crkva manastira Svetog Đorđa Temska je malih dimenzija, zidana belutkom i lomljenim kamenom, prekrivena kamenim pločama. U njoj je živopis iz 1567. i 1654. godine, koji su radili srpski zografi, sa predstavama pustinjaka, ratnika, svetitelja i legendama o životu Svetog Đorđa.
Snimatelj: Periša Đinđić
Stručni saradnik: Milutin Dedić
Autor: Miodrag Zupanc
komentari