Štamparstvo i izdavaštvo u ratnoj prestonici 1914-1915.

Posle predaje odgovora na ultimatum austrougarske vlade 25. jula 1914. srpska vlada je očekivala da će Beograd biti bombardovan. Stoga je izdato naređenje da se dvor, vlada i trezor Narodne banke evakuišu u Niš.

Zajedno sa vladom i Narodnom skupštinom u Niš prelaze redakcije i redakcije beogradskih listova i časopisa koji će u Nišu izlaziti u toku 1914. i do okupacije Niša, u jesen 1915. godine. Ratni Pres biro objavljivao je u ovom periodu svoja izdanja u Državnoj štampariji Kraljevine Srbije u Nišu.

Celokupna štampa koja je tokom tog ratnog perioda izlazila u Nišu, odigrala je značajnu političku i kulturnu ulogu, pružajući veliku podršku u borbi za odbranu otadžbine.

U periodu od jula 1914. do oktobra 1915. godine, grad Niš je od 25 hiljada stanovnika narastao na stočetrdeset i sedam hiljada. Utoliko više zadivljuje podatak da je i pored desetine hiljada izbeglica iz drugih delova Srbije, ratnih operacija, epidemije tifusa i drugih nevolja koje donosi rat i izbeglištvo, u ovom gradu izlazilo dvadesetak listova.

U zoru 6. oktobra 1915. počela je žestoka nemačko-austrijska ofanziva protiv Srbije. Šestog novembra u Niš su ušle bugarske okupacione snage i odmah uspostavile teror. Bio je to i kraj kraj štamparsko-izdavačke delatnosti na srpskom jeziku. Tek kasnije, posle albanske golgote, 1916. godine, tamo daleko, na Krfu, srpsko štamparstvo i izdavaštvo ponovo počinje svoj život.

Emisija o srpskom štamparstvu i izdavaštvu u "ratnoj prestonici" realizovana je uz pomoć Vojnog arhiva Srbije, Vojne štamparije Beograd, Narodnog muzeja u Nišu, Biblioteke "Stevan Sremac" u Nišu i pojedinaca-stručnjaka u ovoj oblasti.

Autor emisije je Milica Bajić Đogo, snimatelji Dragan Živić i Milan Stanić, montaža Ljubomir Plavljanić, režija Lela Janić.

broj komentara 0 pošalji komentar