petak, 18. apr 2014, 13:00
Trezor
Emisije o Domu Jevrema Grujića, jedna snimljena u obrazovnom programu 1989, i druga koju je početkom 2014. snimio "Trezor", pokazuju skriveno blago Srbije, ko smo nekad bili i zašto je važno da znamo svoje poreklo, porodično i nacionalno.
Kuće znamenitih ljudi, prvi deo - iz serije Nekad i sad. Prilog prikazuje Dom državnika i političara Jevrema Grujića u Svetogorskoj ulici 17, sagrađen 1896. godine po projektu poznatog beogradskog arhitekte Milana Kapetanovića. Kuća je oblikovana u maniru akademizma i neorenesanse 19. veka i spada u najbolja ostvarenja u stambenoj arhitekturi ovog autora, sa jedinstvenom oslikanom fasadom što predstavlja redak primer u beogradskoj arhitekturi.
Zbirka umetničkih predmeta u Domu Jevrema Grujića sadrži preko 400 dela iz oblasti likovne umetnosti (radovi Arsenija Petrovića, Stevana Todorovića, Đorđa Krstića, Uroša Predića, Paje Jovanovića, Vlaha Bukovca, Ivana Tabakovića, Zore Petrović i drugih), dela primenjene umetnosti, originalne primerke stilskog nameštaja iz peroda od 16. do 19. veka, staro i retko oružje i opremu (oružje iz Prvog srpskog ustanka, lični predmeti Hajduk Veljka, puška Tanaska Rajića iz 1807. god.) i bogat arhivsko-istorijski materijal. Svaki predmet ima svoje poreklo i svoju priču koju potomci prenose mlađim generacijama. Gospođa Naumović, iz jedistvene kolekcije svojih predaka, izdvaja i porodičnu ikonu Svetog Jovana, poreklom iz Rusije iz 18. veka, koja je sa porodicom prošla Albaniju i nakon rata bezbedno se vratila kući. U Prvom svetskom ratu iz same familije Grujić stradalo je 27 članova, a Drugi svetski rat i potonji Sremski front, takođe su stajali žrtava porodice Grujić, Naumović, Šećerović...
- Učesnici: istoričar umetnosti Gordana Gordić, arhitekta u penziji Milena Naumović, prevodilac Lazar Šećerović
- Snimatelji Đuro Ivanović, Mića Popović; snimatelj zvuka Jasna Bogojević; asistent zvuka Ljuba Jovanović; montažer Nevenka Hranjec; reditelj Radoslav Moskovlić; urednik Branko Milovanović
- Proizvedeno 1989, Redakcija opšteobrazovnog programa, urednik Radmila Mijatović
Potomci Jevrema Grujića - Sledeći predmete koje smo zatekli na "operacionim stolovima" Centralnog instituta za konzervaciju stižemo direktno do vlasnika ovih dragocenosti, sada obnovljenog sjaja. Našli smo se ispred Doma Jevrema Grujića u Svetogorskoj ulici, sa istoričarkom umetnosti Gordanom Gordić, koja se dugi niz godina bavi arhitektonskim nasleđem Beograda. Kroz zvuke gradske vreve od nje saznajemo detalje o izgradnji kuće, o arhitekturi i specifičnom oslikavanju fasade, o generacijama njenih stanara i prijatelja porodice, o bogatoj društvenoj istoriji koja se odvijala u ovoj kući i naravno o izuzetnim predmetima koji se u njoj kući.
Od Svetogorske, kroz centar grada, stižemo u Dom vojske Srbije gde je u toku izložba "Skriveno blago Doma Jevrema Grujića". U lepo osmišljenom prostoru, koji treba da dočara posetiocima toplu kućnu atmosferu, postavljeni su odabrani predmeti iz porodične kolekcije, koji su prošli složen proces restauriracije i konzervacije. Ovu izložbu je za mesec dana videlo preko 28.000 posetilaca. Priču završavamo u samoj kući Jevrema Grujića, po povratku eksponata sa izložbe, gde od potomaka slušamo sveže utiske sa izložbe, o planovima, nekim poteškoćama na koje nailaze, ali i lepim saradnjama koje ostvaruju. U razgovoru sa njima saznajemo i poneke manje pominjane detalje iz bogate istorije ove kuće i porodice.
Trezor zahvaljuje na tehničkoj pomoći i Studiju Cepter.
- Učesnici: istoričar umetnosti Gordana Gordić, koautor izložbe Ivana Vesković, potomci Lazar Šećerović, Aleksandar Conić, Branislava Conić
- Realizacija: snimatelji Andrej Ošrbenk, Zoran Sinđelić; asistent Ivan Vasiljević, snimatelj zvuka Ivan Roganović, rasvetljivač Rade Veselinović, saradnik-snimatelj Milena Jekić Šotra, urednici istraživači Vesna Došen, Marijana Čuturilo, Milena Jekić Šotra; organizator Gordana Grdanović, grafička obrada Milena Marković, Mićun Drinčić; montažeri Zorica Blagojev, Stojan Ilić; autor Bojana Andrić
- Snimano 27.02. i 27.03.2014, premijerno emitovanje; Redakcija za istoriografiju, urednik Dobrivoje Ilić
komentari