Trag u prostoru: Priče iz "Trećeg Beograda"

"Još ponegde u Beogradu postoje tarabe, a uz tarabe raste korov jakog, oporog mirisa. Gugutka guče na grani divlje kruške, a zalutali poljski miš beži ili od straha ili od gladi. Sve to još postoji negde u nekoj ulici bez imena i kući bez broja. Zakačilo se kao čičak za nogavicu velegrada i putuje vremenima i prostorima kojima ne pripada".

Napisao je davne hiljadudevetstosedamdeset i neke Duško Radović. Kažu da je još 1859. godine Knez Miloš izdao strogu naredbu kontrolisanog korišćenja šuma na Avali kako bi sprečio dalje uništavanje. Ipak prvim zvanično zaštićenim prirodnim dobrom u Beogradu smatraju se četiri primerka himalajskog bora iz 1949. godine.

Banjička šuma, Obrenovački zabran, Zvezdarska šuma, Botanička bašta „Jevremovac", Akademski i Pionirski park, Arboretum šumarskog fakulteta i Miljakovačka šuma već uživaju zaštitu Grada kao prostorne celine.

Veliko i Malo ratno ostrvo, planine Kosmaj i Avala predstavljaju predele izuzetnih odlika. I to nije sve. Čitav prostor, koji se ugnezdio između leve obale Dunava i Tamiša mnogi popularno zovu "Treći Beograd". Nekada se ovde nalazila velika površina pod vlažnim staništima. Danas su tu divlje orhideje, orlovi belorepani, kolonije divljih čaplji i još mnogo toga što gotovo i ne primećujemo u užurbanoj svakodnevici velegrada.

Autor i urednik: Milica Barjaktarević

Snimatelj: Dragan Lapčević

Montažer: Ana Savić

broj komentara 0 pošalji komentar