Drugi vek: Alehandro Hodorovski

Povodom izložbe strip crteža Zorana Janjetova u Francuskom institutu u Beogradu gostovao je Alehandro Hodorovski koji je pisao scenarije ne samo za stripove Zorana Janjetova "Tehnopape" i "Ogregod" već je sarađivao i sa Huanom Himenezom i čuvenim Mebijusom. Ali strip je najmlađa umetnost kojom se bavi ovaj apsolutno čudesni umetnik.

Počeo je kao pesnik u Čileu, nastavio kao nadrealista u Francuskoj na mnogim poljima umetnosti, zatim je u Meksiku počeo filmsku karijeru da bi se zauvek vratio u Francusku. Bavio se pantomimom, pozorištem, primenjenim umetnostima, psihotearpijom, religijama, književnošću, zen filozofijom, muzikom, ezoterijom... U svemu je bio totalan i multidiscipliniaran idući za idejama koje su podlegale racionalnom do određenih granica znanja. A njegov prostor su nadznanje i alhemija.

U emisiji "Drugi vek" Hodorovski govori o svom filmskom opusu koji nije veliki - svega sedam igranih filmova od kojih čak četiri imaju status kultnih ostvarenja. Takvi su, na primer, debitantski film "Fando i Lis" ili čuveni "El Topo" koji mu je otvorio sva vrata filma i ustanovio termin "ponoćni film". "Sveta planina" se donedavno svaki dan prikazivala u Muzeju moderne umetnosti u Njujorku, a "Sveta krv" se ubraja u najznačajnije horore osamdesetih godina prošlog veka. Hodorovski objašnjava zašto je u film ušao tek sa nepunih 40 godina, kako je nadrealizam uticao na njegov lični i umetnički razvoj i zašto ne voli da ga porede sa Dalijem, Bunjuelom i Felinijem... Komentarišući "Svetu planinu" objasnio je i svoj odnos prema religiji koji je veoma važan za njegov opus, a pri pominjanju filma "Kradljivac duge" nije skrivao bes zbog ponašanja filmskih zvezda prema kojima je pokazao iskreni prezir.

Alehandro Hodorovski ima 82 godine. I dalje velikom snagom proizvodi umetnost i nada se da će, napokon, posle više od četiri decenije od premijere, snimiti nastavak svog kultnog vesterna "El Topo". Prošle godine Hodorovski je u kanskom programu „15 dana autora" predstavio najnoviji film „Igra stvarnosti". U istom programu, Amerikanac Frenk Pavič je dokumentarac „Dina od Hodorovskog„ posvetio Hodorovskom i njegovoj započetoj i nikad do kraja ostvarenoj ekranizaciji Herbertovog romana „Dina". Takođe, ovom kultnom umetniku, danski reditelj Nikolas Vindig Refn posvetio je svoj kontraverzni film „Samo Bog prašta" koji je prikazan u takmičarskom programu Kana 2013.

Urednik i autor emisije je Nebojša Popović, montažeri su Mirjana Mitrović i Milan Radičević, snimatelj Nikola Novaković, prevodioci Jasna Stojković i Marijana Komljenović.

broj komentara 0 pošalji komentar