Političke ideje u Srba

Otac srpske štampe i tvorac Sretenjskog ustava štampao je u Beču 1813. prvi broj „Novina Serbskih", koje se smatraju prvim dnevnim listom u Srba, „na čistom, Srbinu razumitelnom jeziku". Ogroman je Davidovićev doprinos u izradi za Srbe povoljnih hatišerifa iz 1830. i 1833. Njima je Srbija priznata kao autonomna kneževina.

Davidović je bio pisac velikog broja važnih zakona i propisa, a kruna njegovih pregnuća je prvi srpski ustav iz 1835. Niz odredbi toga ustava u ravni su najdemokratskijih evropskih antifeudalnih rešenja tog vremena. Srbija se naziva „nezavisimo knjažestvo", određuju se zastava i grb, a Sovjet se prvi put naziva „državnim". U Sretenjskom ustavu stoji da „rob, kako stupi na srpsku zemlju, onoga časa postaje slobodan", a „svaki Srbin ima pravo birati način življenja po svojoj volji, samo koji nije na obščenarodnu štetu".

Smrt Davidovića, koga su u Beču nazvali srpski Meternih, neće biti zabeležena ni u listu koji je on osnovao.

Autor: prof. dr Dragan Simeunović