Shvatila je da su mnogima danas osim crkvenih spisa potrebna praktična znanja za svakodnevni život, uključujući i ona o zdravom životu, uzgajanju bašta bez hemije, sakupljanju bilja i plodova iz prirode, do pomalo ekstremnog učenja kako preživeti i živeti u prirodi.

Ipak, kad se ima u vidu da je, za monahinju Atanasiju, čovek u harmoniji sa sobom jedino kad je u harmoniji sa prirodom, i da ga istovremeno muči čežnja za prirodom, ali i da uporno istrajava i ostaje u neprijateljskom odnosu spram nje, jasno je zašto odnosu prema prirodi posvećuje posebnu pažnju, zadržavajući pomalo romantičarski zanos. Do pre 100-150 godina, po monahinji Atanasiji, ove knjige ne bi ni bile potrebne, jer su ta znanja tada bila dostupna svima.

Sebe kao priređivača i autora naziva „radoznalim čitaocem", koji je pravio knjige upravo zato da bi mogao iznova da ih čita sa istim interesovanjem.

U emisiji „Pouke iz Božije bašte" mati Atanasija, osim o svom autorskom i izdavačkom delu, govori i o vlastitom traganju za smislom, o odnosu prema sebi i drugima, o svom odlasku iz grada i prilagođavanju seoskom životu manastira, ulasku kompjutera u manastirski život.

Autor i urednik emisije: Aleksandra Božović

Snimatelji: Sima Dimitrić i Periša Đinđić

Montažer: Milan Radičević