petak, 03. maj 2013, 20:27
Crkva brvnara u Sečoj Reci
Povodom 200 godina postojanja crkve brvnare U Sečoj reci kod Kosjerića i njene obnove, kao i štampanja knjige o ovoj crkvi dr Nedeljka Radosavljevića, snimljena je emisija produkciji Kulturno obrazovnog programa RTS...
Emisije obrađuju istorijat same crkve posvećene sv. Velikomučeniku Georgiju, proces njene obnove, kao i njen značaj za duhovni i kulturni život celog kraja.
Crkva je obnovljena trudom stanovnika Seče Reke i Kosjerića, a nosioci i stručnog dela posla su bili Zavod za zaštitu spomenika Kulture u Kraljevu i Akademija za umetnost i konzervaciju Srpske pravoslavne crkve.
Međutim, emisije govore o crkvi brvnari u jednom širem kulturološkom i sociološkom kontekstu, podvlačeći njen nesporni značaj za kulturu lokalne zajednice. U tom smislu crkva brvnara u Sečoj Reci doživljava se kao simbol opstanka i neprekidnog zalaganja stanovnika i napredak celog kraja.
Nestankom moćne srpske srednjovekovne države i kasnije despotovine nestali su veliki ktitori, pa samim tim i velike zadužbine.
U vreme ropstva pod Turcima narod je sam preuzeo teški zadatak duhovnog i fizičkog opstanka. Tako su nicale crkve brvnare u Srbiji kao ognjišta duhovnosti i kulture. Ali, one su mnogo i stradale, paljene, razarane. Pljačkane, iznova su obnavljane.
Malo koja od njih je sačuvana do današnjih dana, a jedna od njih je i crkva u Sečoj Reci.
Emisije takođe, govore i o modelima opstanak celog kosjerićkog kraja, jer poznato je da je to jedna od retkih opština u današnjoj Srbiji koja ne pati od bolesti nezaposlenosti i migracije stanoništva prema većim centrima.
To samo govori o dubokoj svesti stanovnika kroz dugu istorijsku vertikalu o neophodnosti povezivanja kulture i ekonomije kao garantu opstanka i napretka.
U emisiji učestvuju stručnjaci koji su radili na obnovi crkve, a o crkvama brvnarama i istorijskom kontekstu njihovog nastanka govori akademik Dragoljub Živojinović. Crkva u Sečoj Reci bila je i inspiracija umetnicima-pesnicima i slikarima, te je i na taj način ovekovečena u umetnosti. O svom davnom susretu sa sečorečkom crkvom govori i akademik Ljubomir Simović. Inspirisan tom posetom napisao i pesmu „Na sečorečkom groblju", koju će gledaoci takođe moći da čuju.
Urednik Milica Bajić Đogo, snimatelji Petar Vujanić i Ivan Dimitrijević
Režija Lela Janić, montaža Ljubomir Plavljanić
komentari