Čitaj mi!

Banijci i dvori od hrasta

Za Srbe to je Banija. Za Hrvate - Banovina. Regija, ukleštena između dve reke. Une i Kupe. Na njenim koordinatama, ucrtane su i Petrinja, Glina, Kostajnica i Dvor.

Kako god je imenovali, deluje kao zaboravljeni deo Hrvatske. Ranjen više puta. Što ratom, što potresima, što odlaskom mladih. Sudbina ovog kraja, kad je o stanovništvu reč, ne razlikuje se od ostalog dela Hrvatske. Ljudi je sve manje. Banija je za deset godina, sa svog spiska, izbisala više od 30.000 stanovnika.

Razgovarali smo sa Banijcima. Svedocima nekadašnjeg vremena, ali i ovog sada. Prvo autohton narod, zatim izbeglice, pa onda povratnici. Banijska opština Dvor, broji najviše Srba. I baš ona krije najlepše i najbrojnije sačuvano blago narodnog graditeljstva. Banijske kuće.

U potragu za takvim kućama i preostalim Banijcima išli smo putem, poznatim kao put zbega. Cestom koja povezuje Glinu i Dvor na Uni. Tuda su išle kolone izbeglica sa Banije i Korduna u "Oluji" 1995. godine. Veliki broj njih, istim putem - nazad, više nije prošao. Pojedini koji jesu, vratili su se u svoje kuće.

Samoća na Baniji, najveći je neprijatelj. Kako ljudima, tako i kućama - dvorima od hrasta. 

Autor: Sanja Dragićević Babić
Urednik: Gorislav Papić