Čitaj mi!

Istorijski izbori za sudbinu SAD i demokratije ili mnogo buke ni oko čega

U utorak 8. novembra u SAD se održavaju takozvani "međuizbori", odnosno izbori za Kongres i Senat na polovini predsedničkog mandata. Dešavaju se u istorijski i geopolitički izuzetno složenom trenutku pa ih mnogi proglašavaju prelomnim i istorijskim.

Ako Republikanci osvoje većinu u Kongresu, a možda i u Senatu američka politika mogla bi značajno da se promeni, to jest da napravi zaokret od liberalnije ka konzervativnijoj. To bi moglo da znači i više pažnje domaćim temama na račun pitanja kao što je, na primer, Kosovo.

Takođe, eventualna pobeda Republikanaca mogla bi da bude poslednji znak na koji bivši predsednik Donald Tramp čeka da bi objavio svoju kandidaturu za izbore 2024. godine. Sama kandidatura i mogućnost da pobedi aktuelnog predsednika sa prilično lošim trenutnim rejtingom otvara nove pukotine u američkom društvu, ali ima i ogroman uticaj na globalnu politiku.

S druge strane, nije malo onih koji smatraju da su ovi izbori tek uobičajena provera "prolaznog vremena" aktuelnog predsednika i da se američka politika, ni unutrašnja ni spoljašnja neće mnogo menjati.

Kako treba čitati rezultate kada budu objavljeni u sredu ujutru po srednjeevropskom vremenu u emisiji "Takovska 10" analiziraju:
Ljiljana Smajlović, kolumnistkinja "Nedeljnika",
Ivan Vujačić, bivši ambasador SRJ u SAD i profesor na Ekonomskom fakultetu i FPN BU,
Predrag Rajić, Centar za društvenu stabilnost.

Emisiju priprema i vodi Zoran Stanojević.