Od smrti Miroslava Krleže prošlo je 35 godina a već punih 25 godina Krleža nije naš pisac. Koja je uloga Miroslava Krleže u srpskoj književnosti; možemo li govoriti o jasnom identitetu srpske i hrvatske književnosti u 20. stoleću?

To je i tema jednog doktorskog rada koji je Miroslava Krležu, nakon svih ovih godina, vratio u Novi Sad. A doktorat je napisao i odbranio Dubrovčanin Vlaho Bogišić, autor knjige "Bela, dijete drago" - koja je ujedno i Krležina biografija, i epistolarni roman i svedočanstvo jednog vremena.

Na 123. rođendan Miroslava Krleže proveravamo kako je Bogišićeva disertacija izašla iz okvira naučne rasprave i kako je Krleža postao tačka susreta vladike zahumsko hercegovačkog Grigorija i Sarajlije na književnom radu u Zagrebu: Miljenka Jergovića.

Kako se danas Krleža čita u Srbiji a kako u Hrvatskoj, može li se njegovo delo odvojiti od političkog konteksta, nekadašnjeg i sadašnjeg i mogu li Srbi po drugi put prihvatiti Krležu?

U drugom delu emisije pogledaćemo deo dokumentarne emisije: "Beogradski bog Mars", emitovane povodom 120. godišnjice piščevog rođenja a koja govori o odnosu Miroslava Krleže prema Beogradu, Srbiji i Srbima.

Urednik emisije: Gorislav Papić