Vreme je za bebe

Jedna škola za dva đaka

Matići iz planinskog sela Gornje Košlje u opštini Ljubovija su postali junaci ove emisije pre 7 godina. Gordana i Tijosav su tada očekivali svoje četvrto dete. Tri ćerke na koje su ponosni su tada već bile devojčice. Najmlađa je tek krenula u školu. Cela porodica je priželjkivala i očekivala dečaka. Sestre su želele brata, a roditelji naslednika koji će im ostati u kući kad ženska deca odu svojim putem. Želja se svima ostvarila i rođen je zdrav i krupan dečak Grozdimir.

U tom trenutku je Gordanina odluka da rodi i četvrto dete i nada da će to biti sin okolini delovala previše hrabro, ali i konzervativno. Selo je, iako prirodno bogato, smešteno među predelima od kojih zastaje dah, u kojima je poslednje prirodno stanište beloglavog supa, izumiralo. Surovost zime i teški poljoprivreni poslovi od kojih se tu živi su oterali svu omladinu. Po nekoliko đaka je imalo u nižim razredima osnovne škole koja postoji u Gornjem Košlju, a do škole koja drži nastavu višim razredima su deca pešačila po desetak kilometara kroz šume i preko potoka.

Ekipa emisije "Vreme je za bebe" se vratila u ovo selo da prvog dana školovanja isprati Grozdimira do škole. Dočekali su nas isti predivni predeli, još uvek ima beloglavih supova, ali su naši Matići sedam godina straiji, a škola u Gornjem Košlju radi zahvaljujući Grozdimiru koji je jedini učenik prvog razreda i još jednom dečaku koji pohađa četvrti razred. Učiteljica u penziji koja je svoj radni vek provela u toj školi je bila veoma tužna jer 01.septembar 2014. godine nije obeležila dečija graja. Kaže, kao da nije počela škola, žao joj je mladog kolege učitelja koji neće osetiti radost koju je ona osećala kada je sačeka puno dvorište dece. Učitelj Nenad je ipak radostan što umesto jednog, sada ima dva đaka. Nemoguće je mnoge nastavne programe izvesti, ali će dati sve od sebe da ova deca steknu sve znanje koje imaju i njihovi vršnjaci u gradu.

Ono na šta Gordana i Tijosav mislili kad su želeli sina i odlučili se na četvrto dete je 31.avgusta 2014. godine postalo potpuno jasno. Najstarija njihova ćerka Slađana je student Više vaspitačke škole u Šapcu i kući dolazi veoma retko, Ljiljana je učenica Turističke škole u Valjevu i kod kuće je tokom školskih raspusta i po nekog vikenda, a Biljana je spakovala svoje stvari i krenula od kuće da bi 01.septembra krenula u srednju školu u Valjevu. Majka, koja je već dva puta pakovala stvari svoje dece znajući da ih neće više često viđati, znala je kolika je bol ispratiti dete od kuće i pustiti ga u svet za njegovo dobro i ovaj treći rastanak ne bi izdržala da kroz suze nije za ruku držala Grozdu.

Autori formata: Nebojša Nele Garić, Miroslav Petković, Nenad Ognjenović
Reditelj epizode: Miroslav Petković 

broj komentara 1 pošalji komentar
(nedelja, 18. jan 2015, 17:09) - Лука [neregistrovani]

Ђак међу белоглавим суповима.

Ода о брдовитој Србији.
Благодарим Гордани и Тиосову Матић, њиховим кћеркама Слађани, Љиљани и Биљани, сину Гроздимиру, госпођи Станислави Секуловић, учитељице у пензији, господину Ненаду Илић, учитеља за само два ђака, режисеру емисије Мирослав Петковићу, ТВ екипи , НИРА-у и РТС-у.