Ravna gora

U nedelju, 12. januara, biće emitovana poslednja epizoda TV serije "Ravna gora", prvog ciklusa velike dramske trilogije "1941-1945", autora Radoša Bajića. Serija koja je od samog početka, već prvom epizodom privukla pažnju gledalaca i kritike, nedeljama je u žiži interesovanja i tema je mnogih polemika.

Osim što nas je, nakon 70 godina podsetila na zbivanja u Srbiji s proleća 1941. godine, serija je svakako otvorila i mnoga do sada malo poznata poglavlja srpske istorije.

U desetoj epizodi "Ravne gore", čija se radnja odvija sredinom meseca maja 1941. godine, Stanoja Taralića zatičemo u nemačkom zatvoru u Ljigu. I dok streljački vod pred njegovim očima kosi dvojicu osuđenika, žandarmerijski kapetan ulazi u zatvorsku ćeliju i držeći spisak u rukama, čita upravo njegovo ime.

A u selu Struganik, u rodnoj kući vojvode Živojina Mišića, njegov sin Aca Mišić dočekuje svog starog ratnog druga, pukovnika Dragoljuba Mihailovića.

Čeka se konačna odluka: hoće li se major Mišić pridružiti Draži i Brzom odredu.

broj komentara 8 pošalji komentar
(ponedeljak, 20. jan 2014, 12:31) - Ilija [neregistrovani]

Odlicno

Bravo Radose B ti si golem umetik Serija je izvrsna, umeticka realna i nije za dzabe dobijo nagrada od strane dramskih pisaca Srbije. jako producirana bbc nivo.Bravo i za RTS. Vidi se ko je najbolji na ovim prostorima. Morate obavezno izdati je na dvd i blu-ray da ostane navek za generacije i sveta da vidi da i mi umemo da napravimo nesto kvaliteno na svetskom nivou.Poz iz Makedonije ovde sledimo serije i smo odusevjeni.I nadam se da ce da se realizuju i druga dva ciklusa da ce da se nadju sredstva za ovakav projekt zasluzuje da se ulozi.neznam sta im se ne svidja na pojedini ali serija je odlicna i bas je realna i nije za nijedne starne i za podele uopste.I nije usporena nego je pravo umeticko delo bas to nije sutjeska i neretva i od tipa ratni film za velike bitke bas se vokusera na psiholgiju i karaktere a ne na velike bitke i ako u drugom i trecem ciklu su sigurno mora da ima bitaka.Poz i samo tako nastavite RTS.

(ponedeljak, 20. jan 2014, 08:41) - anonymous [neregistrovani]

Pitanje

Kad se ocekuje nastavak serije Ravna Gora?

(nedelja, 19. jan 2014, 13:32) - anonymous [neregistrovani]

Kad ce drugi ciklus Ravne Gore?

Zanimljivo i lepo je bilo viditi nasu seriju koja vezu i blizinu nase istorije ima.

Zeleo bi i videti i drugi ciklus Ravne Gore.
Zna neko kad ce biti?

Pozdrav i zahvala svima iz dijaspore

(nedelja, 12. jan 2014, 15:38) - apis [neregistrovani]

pojma mi nemamo

aleksandra misic su zarobili nemci ,potom i streljali .to je bilo 1941. prijatelju moj .

(nedelja, 12. jan 2014, 14:36) - Strahinja [neregistrovani]

Komentari

Samo vi izmisljajte fantazije,da su se vasi borili na stranu Cica Draze,drugacije bi Srbija izgledala danas I nebi bilo 4 miliona Srba rasuto po cjelom svijetu a za poginule da I ne govorimo.

(nedelja, 12. jan 2014, 10:36) - anonymous [neregistrovani]

Vojislav Mišić

On je sin Živojina MIšića, rođeni brat Aleksandra Mišića, ali pristupio je partizanima. Na suđenju Draži MIhajloviću je 1946 god. svedočio da su četnici 13.novembra 1941 predali preko 350 partizana Nemcima u selu Slovac kod Divaca u bliuini Valjeva. Njih 263 su potom streljani u Krušiku u Vajevu, dana 27.11.1941. Istim kamionima su dobili oružje i municiju.
Veoma nepošteno od strane generala Mihajlovića. Na suđenju 1946 je negirao da je on naredio predaju partizana već da su to uradili neki drugi.

(nedelja, 12. jan 2014, 10:15) - Историчар Миле [neregistrovani]

Реално

Да руска војска није ушла преко Дунава партизани и четници би и дан данас бежелаи по планинама.

(nedelja, 12. jan 2014, 10:06) - anonymous [neregistrovani]

Neretva i Ravna gora

Najveća Dražina greška je što je bio neodlučan - treba čekati još nije vreme. I dočekao je da partizani razbiju četnike na Neretvi i da se nikad više ne oporave. Nemački eneral Ler je 1943 g. napisao da je uzrok poraza četnika loše rukovođenje Dražee Mihajlovića. Bili su brojniji od partizana, imali veliku podršku Italijana, ali Tito je bio sposobniji.Kasnije pre bitke na Sutjesci, Nemci razoružavaju oko 4.000 četnika i већинu депортuju у заробљеничке логоре. Крајем 1943. већина четника враћена је из интернације. Tada je bilo kasno.