Равна гора

У недељу, 12. јануара, биће емитована последња епизода ТВ серије "Равна гора", првог циклуса велике драмске трилогије "1941-1945", аутора Радоша Бајића. Серија која је од самог почетка, већ првом епизодом привукла пажњу гледалаца и критике, недељама је у жижи интересовања и тема је многих полемика.

Осим што нас је, након 70 година подсетила на збивања у Србији с пролећа 1941. године, серија је свакако отворила и многа до сада мало позната поглавља српске историје.

У десетој епизоди "Равне горе", чија се радња одвија средином месеца маја 1941. године, Станоја Таралића затичемо у немачком затвору у Љигу. И док стрељачки вод пред његовим очима коси двојицу осуђеника, жандармеријски капетан улази у затворску ћелију и држећи списак у рукама, чита управо његово име.

А у селу Струганик, у родној кући војводе Живојина Мишића, његов син Аца Мишић дочекује свог старог ратног друга, пуковника Драгољуба Михаиловића.

Чека се коначна одлука: хоће ли се мајор Мишић придружити Дражи и Брзом одреду.

број коментара 8 Пошаљи коментар
(понедељак, 20. јан 2014, 12:31) - Ilija [нерегистровани]

Odlicno

Bravo Radose B ti si golem umetik Serija je izvrsna, umeticka realna i nije za dzabe dobijo nagrada od strane dramskih pisaca Srbije. jako producirana bbc nivo.Bravo i za RTS. Vidi se ko je najbolji na ovim prostorima. Morate obavezno izdati je na dvd i blu-ray da ostane navek za generacije i sveta da vidi da i mi umemo da napravimo nesto kvaliteno na svetskom nivou.Poz iz Makedonije ovde sledimo serije i smo odusevjeni.I nadam se da ce da se realizuju i druga dva ciklusa da ce da se nadju sredstva za ovakav projekt zasluzuje da se ulozi.neznam sta im se ne svidja na pojedini ali serija je odlicna i bas je realna i nije za nijedne starne i za podele uopste.I nije usporena nego je pravo umeticko delo bas to nije sutjeska i neretva i od tipa ratni film za velike bitke bas se vokusera na psiholgiju i karaktere a ne na velike bitke i ako u drugom i trecem ciklu su sigurno mora da ima bitaka.Poz i samo tako nastavite RTS.

(понедељак, 20. јан 2014, 08:41) - anonymous [нерегистровани]

Pitanje

Kad se ocekuje nastavak serije Ravna Gora?

(недеља, 19. јан 2014, 13:32) - anonymous [нерегистровани]

Kad ce drugi ciklus Ravne Gore?

Zanimljivo i lepo je bilo viditi nasu seriju koja vezu i blizinu nase istorije ima.

Zeleo bi i videti i drugi ciklus Ravne Gore.
Zna neko kad ce biti?

Pozdrav i zahvala svima iz dijaspore

(недеља, 12. јан 2014, 15:38) - apis [нерегистровани]

pojma mi nemamo

aleksandra misic su zarobili nemci ,potom i streljali .to je bilo 1941. prijatelju moj .

(недеља, 12. јан 2014, 14:36) - Strahinja [нерегистровани]

Komentari

Samo vi izmisljajte fantazije,da su se vasi borili na stranu Cica Draze,drugacije bi Srbija izgledala danas I nebi bilo 4 miliona Srba rasuto po cjelom svijetu a za poginule da I ne govorimo.

(недеља, 12. јан 2014, 10:36) - anonymous [нерегистровани]

Vojislav Mišić

On je sin Živojina MIšića, rođeni brat Aleksandra Mišića, ali pristupio je partizanima. Na suđenju Draži MIhajloviću je 1946 god. svedočio da su četnici 13.novembra 1941 predali preko 350 partizana Nemcima u selu Slovac kod Divaca u bliuini Valjeva. Njih 263 su potom streljani u Krušiku u Vajevu, dana 27.11.1941. Istim kamionima su dobili oružje i municiju.
Veoma nepošteno od strane generala Mihajlovića. Na suđenju 1946 je negirao da je on naredio predaju partizana već da su to uradili neki drugi.

(недеља, 12. јан 2014, 10:15) - Историчар Миле [нерегистровани]

Реално

Да руска војска није ушла преко Дунава партизани и четници би и дан данас бежелаи по планинама.

(недеља, 12. јан 2014, 10:06) - anonymous [нерегистровани]

Neretva i Ravna gora

Najveća Dražina greška je što je bio neodlučan - treba čekati još nije vreme. I dočekao je da partizani razbiju četnike na Neretvi i da se nikad više ne oporave. Nemački eneral Ler je 1943 g. napisao da je uzrok poraza četnika loše rukovođenje Dražee Mihajlovića. Bili su brojniji od partizana, imali veliku podršku Italijana, ali Tito je bio sposobniji.Kasnije pre bitke na Sutjesci, Nemci razoružavaju oko 4.000 četnika i већинu депортuju у заробљеничке логоре. Крајем 1943. већина четника враћена је из интернације. Tada je bilo kasno.