Hladni (ne)mir

Od narandžaste revolucije pre nepunih deset godina Ukrajina se nalazi u nekoj vrste političke krize. Ipak, veliko finale te krize su velike demonstracije u Kijevu koje su otpočele posle odluke predsednika Janukoviča da odustane od potpisivanja Sporazuma sa Evropskom unijom.

Samo u nedelju, 1. decembra, na ulicama glavnog grada Ukrajine bilo je više od sto hiljada ljudi.

Šta se dešava sa Ukrajinom? Kako će se ova drama završiti?

Koliko su zapravo ukrajinski događaji sukob između Rusije i Evropske unije i ko će, naposletku, odneti pobedu?

Da li je Ukrajina još jedno mesto gde se oseća miris „hladnog rata" i ima li sličnosti između te velike zemlje i Srbije.

Gosti emisije Oko: Milan Milošević, novinar Vremena, Boris Varga, dopisnik Bi-Bi-Sija za jugoistočnu Evropu, i Dragomir Anđelković, istoričar i politički analitičar.

Autor emisije: Gorislav Papić.

broj komentara 2 pošalji komentar
(ponedeljak, 02. dec 2013, 22:03) - anonymous [neregistrovani]

U čemu je sličnost


Ono što je zajedničko srednjeevropskim, istočnim i balkanskim zemljama u okviru EU je da su posle početnih ekonomskih uspeha ušle skoro sve u negativan trend društvenog proizvoda, broja zaposlenih i migracije stanovništva. Na njihovim teritorijama jača uticaj stranog kapitala na račun domaćeg a same pokazuju vrlo problematičnu spoljnu politiku koja je više privezak diplomatiji vodećih zapadnih država.Otvorenost za ekonomsku saradnju nije i jednakost moći i podjenak obostrani smer kretanja profita. Isto važi i za Srbiju, a to su tendencije i za Ukrajinu.

(ponedeljak, 02. dec 2013, 10:31) - www.mbt66.eu [neregistrovani]

Ne postoje relevantne sličnosti


Često se navodi da Srbija bira između saradnje sa EU ili saradnje sa Rusiom tj. sa bilo kojom drugom državom izvan EU što je neosnovano. Tačno je da će se Srbija pristupom u EU obavezati da će sporazume sa drugim zemljama izvan EU uspostavljati u skladu sa EU pravilima ali to ne isključuje saradnju sa tim zemljama jer kao i u saradnji drugih članica EU sa zemljama izvan EU najbitnije je i za Srbiju da "stvara kontakte" tj. uspostavlja saradnju i dobre odnose sa mogućim partnerima i izvan EU da bi nakon pristupa EU već imala poslovne partnere s kojim će sklapati poslovne ugovore.

Drugačije rečeno, pristupom Srbije u EU, EU se ne obavezuje da će Srbiji ili bilo kojoj drugoj članici pronalaziti poslovne partnere ni u EU ni izvan EU. Takođe je jasno da ne postoje očekivanja da se Srbija pristupom EU odrekne već postojićih poslovnih partnera.

Oko Oko

Autor:
Gorislav Papić, Stevan Kostić, Dragana Ignjić

Svakog radnog dana u 18:25 - najaktuelnije političke, spoljnopolitičke, ekonomske i društvene teme. Najzanimljivije priče o kulturi, najatraktivnije reportaže. [ detaljnije ]