Čitaj mi!

Putin sa Bajdenom o američkoj kontraponudi; SAD spremne za razne scenarije

Predsednici Rusije i SAD razgovarali su sat vremena o Ukrajini. Džozef Bajden kaže da je Amerika spremna za sve scenarije, dok Vladimir Putin navodi da Zapad nije dovoljno pritisnuo Ukrajinu, kako bi je naveo da poštuje sporazume iz Minska. Vlasti u Kijevu poručuju građanima da ostanu mirni i jedinstveni. Usledio je protest - demonstranti poručuju da će se "odupreti".

Razgovarali Trudo i Zelenski, Kanada premešta ambasadu

Kanadski premijer Džastin Trudo razgovarao je sa ukrajinskim predsednikom Volodimirom Zelenskim o bezbednosnim problemima u Istočnoj Evropi, saopštila je kanadska Vlada.

Prema saopštenju Vlade, Kanada je takođe najavila privremeno preseljenje svoje ambasade u Ukrajini iz Kijeva u Lavov, prenosi Ci-En-En.

Trudo je danas sa Zelenskim podelio zabrinutosti "zbog kontinuiranog gomilanja ruskih vojnih snaga u Ukrajini i oko nje, kao i ruske agresije i destabilišućih aktivnosti ", saopšteno je iz kandske Vlade.

Trudo je rekao Zelenskom da bi "svaki dalji vojni upad" u Ukrajinu imao posledice po Rusiju, poput sankcija.

U isto vreme, kanadska ministarka spoljnih poslova Melani Žoli najavila je da ta zemlja premešta svoju ambasadu iz Kijeva u Lavov, na zapadu Ukrajine zbog "nastavka pogoršanja bezbednosne situacije izazvane gomilanjem ruskih trupa na granici Ukrajine", navodi se u saopštenju.

Kremlj: Razgovor Putina i Bajdena služben i izbalansiran

Savetnik ruskog predsednika Jurij Ušakov rekao je novinarima i da su Putin i Bajden vodili telefonski razgovor u službenom i izbalansiranom tonu.

Dodao je i da su Putin i Bajden dogovorili da Moskva i Vašington održavaju kontakte na različitim nivoima, prenosi Tas.

Putin je Bajdenu rekao i da su isporuke oružja Ukrajini od strane zapadnih zemalja opasan potez, naglasio je Ušakov.

Pretnje o neposrednoj opasnosti od ruske invazije su dostigle apsurdni nivo, rekao je zvaničnik Kremlja, dodavši da je Vašington zatražio telefonski razgovor između dva predsednika ranije nego što je planirano.

Ruski zvaničnik je ocenio da je američka strana to tražila, zbog, kako je rekao, "histerije" oko moguće invazije Rusije na Ukrajinu, iako je sastanak bio zakazan za ponedeljak.

Rusija, kako je dodao Ušakov, ne razume zašto SAD daju medijima lažne informacije o navodnim planovima Moskve za invaziju na Ukrajinu.

Putin: SAD ne uzimaju u obzir razloge za zabrinutost Rusije

Vladimir Putin je Džozefu Bajdenu izneo razloge zbog kojih smatra da sada treba da se razgovara o bezbednosti Rusije, saopštio je zvaničnik Kremlja Juri Ušakov.

Putin je, kaže, još jednom ponovio da predlozi koje su SAD poslale, kao odgovor na zahteve Moskve, nisu uzele u obzir ključne razloge zbog kojih je Rusija zabrinuta.

Najavio je da će Rusija uskoro dati odgovor Americi povodom njene "kontraponude".

Putin je Bajdenu rekao i da zapadne države nisu stavile dovoljno veliki pritisak na Ukrajinu, kojim bi je navele da poštuje sporazume iz Minska.

Pretnje o neposrednoj opasnosti od ruske invazije su dostigle apsurdni nivo, rekao je zvaničnik Kremlja.

Diplomatske misije EU ostaju u Kijevu

Šef evropske diplomatije Žozep Borelj rekao je da EU neće povući svoje osoblje iz Ukrajine.

"Evropska unija i njene države članice koordinišu svoje aktivnosti kada je reč o trenutnim pretnjama po Ukrajinu. Naše diplomatske misije se ne zatvaraju, one ostaju u Kijevu i nastaviće da pružaju podršku građanima Evopske unije, u saradnji sa ukrajinskim vlastima", saopštio je Borelj.

Navodi i da bi bilo kakva dalja vojna agresija protiv Ukrjaine dovela do velikih posledica i da bi skupo koštala.

Bajden: U slučaju invazije, brz i odlučan odgovor

Američki predsednik Džo Bajden rekao je Vladimiru Putinu da će se, u slučaju invazije na Ukrajinu, suočiti sa odlučnim i brzim odgovorom, kažu u Beloj kući.

Naveo je i da bi invazija dovela do široko rasprostranjene patnje i da bi pozicija Rusije bila oslabljena.

SAD su spremne za diplomatiju, ali i druge scenarije, rekao je Bajden.

Bela kuća objavila šta je Bajden rekao Putinu (foto: Tanjug/AP Photo/Manuel Balce Ceneta)

Nakon Putina, Makron priča i sa Zelenskim

Nakon što je gotovo 100 minuta pričao sa Vladimirom Putinom, francuski predsednik Emanuel Makron čuo se telefonom i sa ukrajinskim kolegom.

Oni su se pre nekoliko dana i sastali u Kijevu. Zelenski je tada naveo da Ukrajina traži konkretne korake od ruskog predsednika Vladimira Putina kako bi dokazao da je ozbiljan u pogledu deeskalacije tenzija i povlačenja ruskih trupa sa granice.

 

Razgovor trajao sat vremena

Ruski i američki predsednik razgovarali su telefonom nešto više od sat vremena, saopštila je Bela kuća.

Zasad nije saopšteno šta su Vladimir Putin i Džo Bajden rekli jedan drugome. 

Putin i Lukašenko razgovarali o odgovoru SAD i NATO-u

Putin se danas nije čuo samo sa Bajdenom i Makronom, već i sa predsednikom Belorusije Aleksandrom Lukašenkom. Oni su razgovarali o odgovoru SAD i NATO-u na predloge Moskve o bezbednosnim garancijama, saopštila je pres služba Kremlja.

Osim toga, Putin i Lukašenko su se dotakli i "nekih pitanja u vezi sa budućom bilateralnom saradnjom", a dva predsednika su se "složila da održavaju lični kontakt", dodala je pres služba Kremlja.

Pariz: Putin nije rekao ništa zbog čega bismo pomislili da sprema invaziju

Jedan zvaničnik iz Jelisejske palate je rekao da ruski predsednik tokom razgovora sa Emanuelom Makronom nije rekao ništa zbog čega bi moglo da se pretpostavi da priprema invaziju.

"Uprkos tome, mi smo izuzetno budni i na oprezu zbog ruskog vojnog prisustva, kako bismo izbegli najgori scenario", rekao je taj zvaničnik.

Kaže da Francuska preporučuje svojim državljanima da, za svaki slučaj, ne idu u Ukrajinu.

Počeo razgovor Putina i Bajdena

Predsednik Rusije Vladimir Putin trenutno razgovara telefonom sa predsednikom Sjedinjenih Država Džozefom Bajdenom i situaciji na istoku Evrope, javlja Rojters.

Reznikov: Diplomatskim putem vratiti Donjeck i Krim

Ukrajinski ministar odbrane Aleksij Reznikov rekao je da Ukrajina ne planira da napadne Rusiju, da će ići političkim i diplomatskim putem, ali da je spremna na "apsolutno svaki scenario", saopštilo je Ministarstvo odbrane.

Kako prenosi RIA Novosti, on je izrazio uverenje da će se "upravo diplomatskim i mirnim putem vratiti Donjecka oblast sa Luganskom, a Krim sa Sevastopoljem".

Istakao je da Ukrajina danas ima "neviđenu podršku međunarodnih partnera", najveću od sticanja nezavisnosti, a da se to "posebno manifestuje u snabdevanju odbrambenim naoružanjem".

Putin i Makron pričali telefonom 100 minuta

Predsednik Rusije Vladimir Putin razgovarao je telefonom sa francuskim predsednikom Emanuelom Makronom, sa kojim se i sastao početkom ove nedelje.

Portparol Kremlja Dmitri Peskov nije dao više detalja, osim da je razgovor trajao sat vremena i 40 minuta.

Oglasila se, međutim, Jelisejska palata. Navodi da su dvojica predsednika razgovarala o tome kako bi mogli da se primeni sporazumi iz Minska, kao i o uslovima koji bi doveli do stabilizacije trenutne situacije u Evropi.

Iskren dijalog nije kompatibilan sa eskalacijom, rekao je Makron Putinu.

Marš Ukrajinaca u Kijevu

Nekoliko hiljada Ukrajinaca protestovalo je u Kijevu, kako bi pokazali jedinstvo usred navodne pretnje od ruske invazije.

Demonstranti uzvikuju "Slava Ukrajini" i nose tranparente na kojima piše "Ukrajinci će se odupreti" i "Napadač mora umreti".

Predsednik Volodimir Zelenski je poručio građanima danas da ostanu mirni i pokažu jedinstvo.

"Najbolji prijatelj našeg neprijatelja je panika u našoj zemlji", rekao je Zelenski.

Demonstranti poručuju da će se "odupreti" (foto: EPA​-EFE/SERGEY DOLZHENKO)

Rusko Ministarstvo spoljnih poslova saopštilo je da su pre dvojice predsednika razgovarali šefovi diplomatija, Sergej Lavrov i Entoni Blinken.

"Reakcija Vašingtona i Brisela na nacrte rusko-američkog sporazuma i sporazuma sa NATO-om o bezbednosnim garancijama koje smo predali ignoriše odredbe koje su za nas fundamentalne, pre svega odredbe da se Alijansa neće dalje širiti i da udarno oružje neće biti raspoređeno u blizini ruskih granica", navodi se u saopštenju izdatom nakon razgovora Lavrova i Blinkena.

Ta pitanja će, kako se navodi, "biti centralna" u proceni dokumenata dobijenih od SAD i NATO-a i "to će biti stavljeno do znanja" američkoj strani.

Lavrov se osvrnuo i na, kako kaže, propagandnu kampanju o "ruskoj agresiji" protiv Ukrajine, ističući da teži provokativnim ciljevima i podstiče vlasti u Kijevu na sabotažu Minskih sporazuma i "pogubne pokušaje nasilnog rešavanja 'problema Donbasa'".

Blinken je, inače, juče rekao da bi invazija mogla da počne u bilo kom trenutku, pa čak i za vreme Zimskih olimpijskih igara u Pekingu, koje traju do 20. februara.

Telefonom su razgovarali i ministri odbrane, Sergej Šojgu i Lojd Ostin.

Za to vreme, vlada u Kijevu je poručila svojim građanima da je od "ključne važnosti da svi ostanu mirni i jedinstveni i da se izbegnu akcije koje podrivaju stabilnost i izazivaju paniku".

Amerikanci povlače i 150 vojnika iz Ukrajine

Stejt departmet je naložio osoblju američke ambasade u Kijevu koje ne obavlja hitne poslove da napusti Ukrajinu zbog, kako je navedeno, stalnih izveštaja o gomilanju ruske vojske na granici sa Ukrajinom.

Prethodno je Džo Bajden pozvao američke državljane da odmah napuste Ukrajinu i poručio da neće slati vojnike da ih spasu kada budu bežali iz zemlje, ukoliko je Rusija napadne.

Usledila je i odluka da se povuče i 150 pripadnika Nacionalne garde Ohaja, koji u Ukrajini vrše obuku tamošnjih vojnika, rekla su dva zvaničnika, koja su htela da ostanu anonimna.

Deo svog osoblja iz ambasade povlači i Rusija, a Švedska je poručila svojim državljanima da što je pre moguće odu iz Ukrajine. Trenutno ih je tamo 200-300. Isti apel svojim državljanima već su uputile Britanija, Australija, Novi Zeland, Nemačka, Italija, Holandija, Estonija i Izrael.

I Ankara je reagovala, savetuje Turcima da ne putuju na istok Ukrajine.

Već mesecima je napeto na istoku Evrope. Vašington i NATO uporno upozoravaju da je moguće da će Rusija izvršiti invaziju na Ukrajinu, dok Moskva poručuje da joj to nije namera i taži bezbednosne garancije. 

Ipak, ruski predsednik je u razgovoru sa francuskim kolegom Emanuelom Makronom rekao da će, u slučaju da Ukrajina postane članica NATO-a ili pokuša da zauzme Krim, evropske zemlje biti uvučene u vojni konflikt s Rusijom.